Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) je trajna vrlo aromatična biljka, a u ljekovite svrhe se koriste list i cvijet. Raste samoniklo na sunčanim mjestima, na kamenjarima, pašnjacima i travnjacima u velikim skupinama. Od ljekovitih pripravaka rade se tinktura od majčine dušice i čaj od majčine dušice.

Poznata je kao začin, pogotovo mesnim jelima. Sadrži eterično ulje, flavonoide, organske kiseline, tanine, saponine, a u svježem stanju sadrži dosta vitamina C. Ima antialergijsko, antivirusno i protuupalno djelovanje. Upotrebljava se, prije svega, za liječenje probavnih organa i organa za disanje.

Majčina dušica pomaže u borbi protiv crijevnih parazita i osobito dječjih glista. Preporučuje se kod grčeva u želucu i u materici te kod menstrualnih bolova i epileptičnih napada. Koristi se i kod upale zubnog mesa i afti. Od majčine dušice se može napraviti čaj, tinktura, ulje, sirup i kupka.

Čaj od majčine dušice: jedna puna čajna žličica suhe majčine dušice se prelije s 250 ml vrele vode i ostavi da odstoji kratko vrijeme.

Tinktura od majčine dušice: napuniti staklenku cvjetovima koji su brani na suncu, preliti rakijom i ostaviti na suncu 14 dana.

Macerat od majčine dušice: Na podnevnom suncu ubranim cvjetovima napuniti jednu bocu i preliti hladno prešanim maslinovim uljem te staviti 14 dana na suncu ili blizu izvora topline.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakTinktura od kadulje
Sljedeći članakČaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.