Češnjak (Allium sativum L.) ili bijeli luk je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Zbog intenzivnog mirisa i okusa ne upotrebljava se kao povrće nego kao dodatak jelima. Poznati pripravci su tinktura od češnjaka i ulje od češnjaka.

Ljekovitu vrijednost češnjaku daje eterično ulje koje sadrži sumpor i alicin, biljni antibiotik, koji ima jako baktericidno svojstvo. Neugodan miris nakon konzumacije češnjaka daje alilsulfid, koji se izlučuje preko kože i dišnih organa. Češnjak sadrži i trigliceride, inulin, fitosterin, vitamin C, makro i mikroelemente.

Od davnina se upotrebljava u ljekovite svrhe zbog antiseptičkog, antibakterijskog i antigljivičnog djelovanja. Liječi crijevne bolesti, sprječava nadimanje i bolne grčeve u crijevima, snižava krvni tlak, snižava sadržaj kolesterola u krvi, sprječava arteriosklerozu, ublažava nesanicu. Jedan je od najdjelotvornijih lijekova protiv prehlade i gripe, a pomaže i kod bronhitisa i astme.

Tinktura od češnjaka: 40 g narezanog češnjaka se prelije sa 100 ml 70 % alkohola ili rakije te se ostavi da odstoji 15 dana na suncu. Koristi se po 10 do 20 kapi tinkture na dan.

ulje od češnjaka
Ulje od češnjaka

Ulje od češnjaka: cijeli ili na pola prerezani češnjevi se potope u vruću vodu i ostave 15 minuta. Zatim se osuše krpom, stave u staklenku i preliju s približno dvostrukom količinom maslinovog ulja. To ulje se koristi za salate ili ga se konzumira tri puta na dan po jednu žlicu.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja