Bosiljak (Ocimum basilicum L.) od davnina je poznat kao ljekovita i aromatična, pa čak i obredna biljka. Koristi se u prehrambenoj industriji i u tradicionalnoj medicini. Tinktura od bosiljka i čaj od bosiljka poznati su u tradicionalnoj medicini, a eterično mu je ulje sve traženije u kozmetičkoj i industriji parfema. U novije vrijeme sve se više upotrebljava kao ukrasna, ali i medonosna vrsta obzirom da pčele vole posjećivati cvjetove bosiljka. U ljekovite svrhe koristi se cijela cvatuća biljka, a kao začin uzimaju se svježi ili sušeni listovi.

Bosiljak se tradicionalno koristi u mediteranskoj i tajlandskoj kuhinji, no i današnja zdrava moderna kuhinja podrazumijeva njegovu upotrebu te je teško izdvojiti jela u kojima mu specifičan okus i aroma najbolje dolaze do izražaja. Može se koristiti svježe, smrznuto i osušeno lišće te eterično ulje.

Nadzemni dio biljke sadrži eterično ulje čije su glavne komponente linalol, 1,8- cineol, eugenol i dr. Osim eteričnog ulja sadrži tanine, flavonoide, saponine i gorke tvari. Čaj od bosiljka koristi se kao sredstvo za smirenje te za poboljšanje probave kao i kod želučanih tegoba. Upotrebljava se i za inhalaciju. Bosiljak ima izraženo antiseptičko i antimikrobno djelovanje.

čaj od bosiljka
Čaj od bosiljka

Čaj od bosiljka za liječenje plućnog katara:– jednu žličicu bosiljka preliti s 2,5 dl kipuće vode te procijediti nakon 10 minuta. Piti pomalo, nekoliko šalica na dan. Nakon osmodnevne kure napraviti prekid od 2 tjedna pa ponoviti liječenje.

Tinktura od bosiljka: 20 g sitno nasjeckane herbe bosiljka prelije se s 100 ml 70 % alkohola i ostavi 15 dana. Nakon procesa mirovanja, tinktura se procijedi i čuva u dobro zatvorenoj tamnoj staklenoj bočici na hladnom. Može se koristiti kao oblog za osip ili kod uboda insekata.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakTinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu
Sljedeći članakTinktura od češnjaka
Avatar
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.