Bosiljak (Ocimum basilicum L.) od davnina je poznat kao ljekovita i aromatična, pa čak i obredna biljka. Koristi se u prehrambenoj industriji i u tradicionalnoj medicini. Tinktura od bosiljka i čaj od bosiljka poznati su u tradicionalnoj medicini, a eterično mu je ulje sve traženije u kozmetičkoj i industriji parfema. U novije vrijeme sve se više upotrebljava kao ukrasna, ali i medonosna vrsta obzirom da pčele vole posjećivati cvjetove bosiljka. U ljekovite svrhe koristi se cijela cvatuća biljka, a kao začin uzimaju se svježi ili sušeni listovi.

Bosiljak se tradicionalno koristi u mediteranskoj i tajlandskoj kuhinji, no i današnja zdrava moderna kuhinja podrazumijeva njegovu upotrebu te je teško izdvojiti jela u kojima mu specifičan okus i aroma najbolje dolaze do izražaja. Može se koristiti svježe, smrznuto i osušeno lišće te eterično ulje.

Nadzemni dio biljke sadrži eterično ulje čije su glavne komponente linalol, 1,8- cineol, eugenol i dr. Osim eteričnog ulja sadrži tanine, flavonoide, saponine i gorke tvari. Čaj od bosiljka koristi se kao sredstvo za smirenje te za poboljšanje probave kao i kod želučanih tegoba. Upotrebljava se i za inhalaciju. Bosiljak ima izraženo antiseptičko i antimikrobno djelovanje.

čaj od bosiljka
Čaj od bosiljka

Čaj od bosiljka za liječenje plućnog katara:– jednu žličicu bosiljka preliti s 2,5 dl kipuće vode te procijediti nakon 10 minuta. Piti pomalo, nekoliko šalica na dan. Nakon osmodnevne kure napraviti prekid od 2 tjedna pa ponoviti liječenje.

Tinktura od bosiljka: 20 g sitno nasjeckane herbe bosiljka prelije se s 100 ml 70 % alkohola i ostavi 15 dana. Nakon procesa mirovanja, tinktura se procijedi i čuva u dobro zatvorenoj tamnoj staklenoj bočici na hladnom. Može se koristiti kao oblog za osip ili kod uboda insekata.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu
Sljedeći članakTinktura od češnjaka
Avatar
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.