Rikula je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka porijeklom iz Mediterana i zapadne Azije, gdje je i sada samonikla na pojedinim lokalitetima. Uzgajali su je i trošili još stari Rimljani, a i sada se najviše uzgaja u Italiji i ostalim mediteranskim zemljama. Uzgaja se u kućnim vrtovima i manjim površinama za lokalna tržišta. Kod nas se također uzgaja u kućnim vrtovima u priobalnom području, gdje dolazi pod različitim lokalnim imenima: riga, rokula, rikula, rigola. U kontinentalnom području se znatno manje uzgaja, iako za to postoje dobri preduvjeti.

Uzgaja se zbog lišća, oštrog i pikantnog okusa, bogatog vitaminima (vitamin C 75 mg/100 g). Obično se koristi svježe kao dodatak salatama, a u Italiji i kuhana u lokalnim jelima u kombinaciji s drugim povrćem. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naročito na želudac i crijeva. Zbog sastava glukozinolata i flavonoida riga ima snažno antioksidativno djelovanje.

Rikula je skromnih zahtjeva

U našim uvjetima uzgoja rikula je jednogodišnja zeljasta biljka skromnih zahtjeva prema uvjetima sredine. Na skraćenoj stabljici u vegetativnoj fazi razvija rozetu lišća. Listovi su na kratkim peteljkama, lirasti, više ili manje nazubljeni ili urezani, a ponekad slični rotkvici. Mogu biti do 20 cm dugi i 6 cm široki s jače izraženom srednjom žilom. Pri višim temperaturama i dugom danu potjera granatu cvjetnu stabljiku, koja na vrhovima nosi grozdaste cvatove. Cvjetovi su karakteristični za porodicu Brassicaceae, bijele ili svetložute boje s ljubičastim žilicama na laticama. Plod je komuška sa sitnim okruglim sjemenom apsolutne težine oko 2 g. Ako se rikula posije u vrtu, velika je mogućnost da će dogodine sama niknuti na istom ili u blizini mjesta gdje je bila posijana.

 Uspijeva gotovo na svakom tlu

Optimalna temperatura za razvoj rige iznosi između 9 i 14 °C, no izvrsno podnosi temperature i do -4 °C. Toplije vrijeme pogoduje njenom razvoju, a s obzirom na to da raste samoniklo na području Mediterana, najviše joj odgovara mediteranska klima.

Rikula uspijeva gotovo na svakom tlu. Može se sijati od veljače do rujna u više navrata pa tako i tijekom ljeta, svakih 14 do 20 dana. U zaštićenim prostorima na kontinentu može se sijati i u listopadu, a na mediteranu na pojedinim lokacijama i tijekom cijele godine.  Hidroponski se rikula može uzgajati tijekom cijele godine. Sije se na razmak redova 15 do 30 cm, a unutar reda se nakon nicanja prorjeđuje na 5 do 10 cm biljka od biljke. Sije se na dubinu oko 1 cm i niče za nekoliko dana. Njega rikule se sastoji od međuredne obrade i navodnjavanja. Za 40 do 60 dana može se brati. Lisne rozete se čupaju, operu i prodaju u vezicama, ili se listovi režu i prodaju slično kao matovilac. Na 1 m2 može se postići prinos do 2 kg.

Tijekom ljetnih vrućina listovi su nešto slabije kvalitete, a kako bi se to izbjeglo rikulu je potrebno blago zasjeniti i zaštititi od izravnog sunčevog svjetla. Ljeti je obavezno zalijevanje/navodnjavanje budući da nedostatak vlage utječe na okus i kvalitetu listova. Zalijevanje se obavlja svakih 1-3 dana, a u sušnim razdobljima i svakodnevno, laganim prskanjem kako bi se izbjeglo oštećenje nježnih listova.

Dobre predkulture za rikulu su bundeva, krumpir, rajčica i mahunarke, dok su dobri susjedi niski grah, špinat, krumpir, celer, krastavci, cikla i razne vrste salata. Dobri susjedi su također bosiljak i dragoljub koji ispuštaju insekticidni miris. Rikulu bi bilo dobro uzgajati podalje od korjenastog povrća poput mrkve, rotkvice, repe, ali i korabe, prokulice, kelja i brokule.

Za kućne vrtove u poljoapotekama i većim trgovinama kod nas se može nabaviti malo pakiranje sjemena sorte Coltivata. Zastupnici stranih sjemenskih kuća imaju u ponudi nekoliko sorti rikule (ali to su velika pakiranja od 100000 sjemenki i više): Sinope, Themisto, Sparkle, Trizia i Grazia.

Sve potrebne količine gnojiva (1-1,2 kg/100m2 kalija, 0,6-0,8 kg/100m2 dušika i 0,60-0,80 kg/100m2 fosfora) dodaju se u tlo oko 3 tjedna prije planirane sjetve.

Uzgoj u posudama

Rikula se jednostavno može uzgojiti i u posudama. Posude (tegle, lonci) u kojima se planira uzgajati rigu trebaju biti dublje od 10 cm. Za sjetvu je prikladno bilo koje tlo, ali se preporučuje da ga prije sadnje pomiješa s humusom u omjeru 1:1. Kako bi se poboljšala drenažna svojstva tla u posudi i spriječilo pretjerano vlaženje, na dno posude se može staviti pijesak, šljunak ili ekspandiranu glinu. Sjeme se sije u ožujku na razmak od 1 cm te se prekriva tankim slojem tla i lagano nabije. Klijavost sjemena je izvrsna te nije potrebno sjemenke prije sjetve namakati u vodi, a očekivano pojavljivanje prvih izdanaka je već nakon nekoliko dana. Posude se postavljaju na osunčanu stranu imajući na umu da biljka voli sunce, ali ne tijekom cijelog dana.

rikula
Rikula posijana u posudi

rikula
Rikula je omiljeno ljetna salata
Prethodni članakŠto uzrokuje ljetno propadanje cime krumpira?
Sljedeći članakZaštita luka od bolesti tijekom ljeta
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.