Pogledamo li prirodne šume, livade i travnjake, primijetit ćemo da u prirodi gotovo nema golog tla. U šumi ga prekrivaju otpalo lišće, samoniklo i suho bilje. Na livadama i travnjacima svaki dio tla prekriva samoniklo bilje. Intenzivna poljoprivreda, međutim, potiče upravo suprotno: golo tlo na kojem raste samo ciljana kultura. Zato malčiranje tla postaje sve važnije, i u vrtu i na polju.
Zašto je golo tlo problem
Golo tlo bez pokrova podložnije je isparavanju vode, stvaranju pokorice i eroziji. Osim toga, u njemu najčešće ima manje mikrobiološke aktivnosti nego u prekrivenom tlu.
Na takvom tlu lako nastupi erozija vjetrom ili vodom. Oborine razaraju strukturu tla, a utjecaj temperature je izraženiji. To vrijedi i za niske zimske i za visoke ljetne temperature.
Što je malčiranje tla
Malčiranje tla je zahvat kojim se površina tla prekriva organskim ili anorganskim materijalom. Materijal se nanosi izravno na tlo i tako stvara zaštitnu barijeru. Ta barijera ima nekoliko važnih uloga:
- sprječava pretjerano isparavanje (evaporaciju) vode iz tla,
- smanjuje izravno djelovanje sunca (insolaciju),
- smanjuje rast korova,
- održava povoljnu strukturu tla i sprječava stvaranje pokorice,
- održava stalnu temperaturu i vlagu u zoni korijena,
- štiti biljke od pojave bolesti.
Učinci malčiranja na tlo i biljke
Malčiranje pozitivno utječe na biološku aktivnost tla. Potiče rad mikroorganizama i razgradnju organske tvari. Osim toga, plodovi poput krastavaca ne leže izravno na tlu, pa nakon berbe ostaju čisti.
Organski i anorganski materijali za malčiranje
Materijali za prekrivanje tla vrlo su raznoliki. Mogu biti prirodnog ili umjetnog podrijetla.
Organski materijali potječu iz prirode. Dobro se razgrađuju i ne štete okolišu. Za razliku od njih, anorganski materijali dobiveni su od sintetičkih spojeva. Takvi se spojevi uglavnom teško razgrađuju.
Najčešći organski materijali
Najčešće se koriste suho samoniklo bilje, korovne vrste i slama. Osim njih, za malčiranje se mogu koristiti:
- žetveni ostaci i sijeno,
- piljevina i kora drveta,
- kompost i pokošena trava,
- karton i papir,
- ovčja vuna.
Ovi su materijali razgradivi, pa se često koriste u ekološkoj poljoprivredi i manjim hobističkim vrtovima. Oko ukrasnog bilja ponekad se koriste i kamen i šljunak. U povrtnjacima se najčešće koristi slama ili suha trava, koja nastaje kao nusprodukt održavanja travnjaka.
Koliko se brzo razgrađuju organski malčevi
Različiti organski materijali imaju različita svojstva. Suha trava i sijeno razgrađuju se vrlo brzo. Zato malčiranje tim materijalima treba ponoviti nekoliko puta tijekom vegetacijske sezone. Slama se, s druge strane, razgrađuje znatno sporije.
Slamu koja ostane na površini nakon berbe treba plitko unijeti u tlo. Na taj je način mikroorganizmi brže razgrađuju.
Organski materijali poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Njihova je glavna prednost to što potiču stvaranje organske tvari i rad mikroorganizama. Uz to su ekološki prihvatljiviji od anorganskih materijala.
Uloga anorganskih malč-folija
Anorganske folije izrađuju se od polivinil-klorida (PVC), etilen-vinil-acetata (EVA), polietilena (PE) i polipropilena (PP). Plastične malč-folije primjenjuju se u intenzivnoj, ali i u ekološkoj poljoprivredi. Razlozi su niska cijena, jednostavno postavljanje, čvrstoća i učinkovitost.
Crna ili bijela malč-folija
Crna folija češće se koristi u zimskoj, ranoproljetnoj i proljetnoj proizvodnji povrća i pojedinih voćnih kultura. Bijele malč-folije češće se koriste ljeti. One su s donje strane crne, a s gornje bijele.
Bijela strana okrenuta prema suncu reflektira sunčevo zračenje. Tako sprječava pretjerano zagrijavanje tla ispod folije.
Nedostaci plastičnih folija
Za razliku od organskih materijala, plastične folije mogu ostaviti nerazgradive dijelove. Nakon uklanjanja folije ostaci plastike često ostaju na površini tla. To negativno utječe na okoliš, ali i na kulturne biljke u idućem proizvodnom ciklusu.
(nastavlja se)
Naslovna foto: backyardbossimages.com
