Šaljem slike i pitam zašto se posljednje dvije godine suše voćke (šljive), jele i smreke. Prvo izgube lišće i iglice. Primijetio sam kod rezanja stabla da je drvo puno kanala, a oko stabla da ima piljevine. Kako zaštititi stabla, kakva je prevencija – je li potrebno zaražene voćke odstraniti?
Na slikama je vidljivo jako smoljenje stabala, što je znak fiziološkog slabljenja voćaka, do kojeg je moglo doći uslijed napada potkornjaka. Na osnovi poslanih slika teško je decidirano tvrditi o čemu je
riječ. Zbog sumnje na potkornjake preporučili bismo metodu suzbijanja potkornjaka postavljanjem mirisnih lovnih mamaca – plastične posude s 50%-tnim etilnim alkoholom i crvenim ljepljivim pločama rano u proljeće u doba početka napada potkornjaka. Čim počinje izlaženje kornjaša koji su prezimili u stadiju odraslog kukca, na pločama ćemo naći veći ili manji broj njihovih kornjaša dugih 2 – 3,5 mm. Zbog bolje dijagnostike, preporučujem u proljeće pregledati stablo.

Prethodni članakPredstavljanje projekta klonske selekcije sorte Kraljevina
Sljedeći članakPredstavljena studija “Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.