Zaštita bilja pitanje br. 60

96

Možete li mi odgovoriti kako mogu uništiti šilj i trstiku na livadi?

Prema Fitosanitarno-informacijskom sustavu (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede za suzbijanje napasnih uskolisnih korova šilja (Cyperus) i trstike (Phragmites) u našoj zemlji nema registriranih herbicida. Možemo preporučiti višekratnu i lokalnu primjenu totalnog herbicida. Naime, za obnovu livada dopuštenje za primjenu u našoj zemlji imaju neka sredstva na osno – vi glifosata (totalni ili neselektivni i translokacijski herbicid) (npr. Ouragan System SL, Glyphogan). Primjenjuju se nakon košnje ili ispaše, u vrijeme intenzivnog porasta korova (korovi trebaju biti visine 30-60 cm i ne smiju sadržavati zrelo sjeme). Gornja dopuštena doza za suzbijanje višegodišnjih uskolisnih korova je 5 lit./ha, uz preporučeni utrošak škropiva 200 lit./ ha (2,5 %). Može se primijeniti lokalno, prskanjem samo po napasnim korovima. Lokalnom primjenom možete koristiti i pojačanu koncentraciju primjene (4 %) (4 dcl/10 litara vode). Preporučujemo dodati prije pripremljenu otopinu UREA-e (5 %) (0,5 kg/10 litara vode). Barem 24 sata naknadno od tretiranja ne bi trebala padati jača kiša.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 204
Sljedeći članakZaštita bilja pitanje br. 61
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.