Redovito koristim sredstva za zaštitu bilja (SZB), ali nisam često puta sigurna koje se formulacije mogu međusobno miješati da ne nastanu štete.
Česta pogreška zbog neznanja je miješanje raznih formulacija koje često nisu kompatibilne pa se talože ili im je djelotvornost umanjena. Opće je pravilo da se mogu miješati sredstva iste formulacije, primjerice, WP i WP močivo prašivo za suspenziju, EC i EC emulzijski koncentrat, SP i SP topivo prašivo ili SL i SL vodotopivi koncentrat i slično. Pravilo je da se ne miješaju različite formulacije, primjerice, WP i EC. Mnogi griješe ostavljajući, nakon primjene, ostatke sredstva u prskalici umjesto da prskalicu dobro operu. Zbog nemarnosti, kod sljedećeg korištenja takvom prskalicom mogu nastati neželjene posljedice – palež biljaka ili preslabo djelovanje sredstva. Mnogo je i drugih pogrešaka kao što je, primjerice, korištenje iste prskalice za herbicide i ostala SZB, čuvanje SZB u neadekvatnim prostorijama, ponekad čak i tamo gdje se drži hrana, prskanje po vjetru, prskanje u svakodnevnoj odjeći bez zaštitne opreme, pranje odjeće u kojoj se prskalo s ostalom odjećom i dr., a svaka od njih proistječe iz nepridržavanja preporuka priloženih u svakom pakiranju SZB.

Prethodni članakObavijest poljoprivrednicima – Podnošenje jedinstvenih zahtjeva započinje 30. ožujka
Sljedeći članakSuzbijanje trsne uši
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.