Čišćenje i dezinfekcija objekata za uzgoj i smještaj svinja svaki put kad se svinje ponovno puštaju u njih golem je posao. Ipak, trud koji se ulaže u čišćenje podova, zidova, stropova, ali i sustava za hranjenje, obora za prasenje, grijanih boksova i obora za tovljenje vaših svinja itekako se isplati.

Upotrebom prikladne opreme i sredstava za čišćenje, uz učinkovit plan čišćenja i održavanja, možete uštedjeti i vrijeme i novac. Povrh toga, u svoje objekte možete brzo dovesti novo stado svinja.

OGLAS

Koliko je često potrebno čistiti objekte za svinje?

Učestalost čišćenja objekata za svinje ovisi o tome radi li se nastambi za smještaj, oboru za prasenje, uzgoj ili tovljenje. Najučinkovitije čišćenje objekata za svinje postiže se primjenom sustava temeljitog čišćenja pojedinačnih prostora. Kad su sve životinje izvedene i objekti su prazni, temeljito čišćenje prekinut će lance zaraze. Potrebno je pratiti sljedeće cikluse čišćenja: okvirno govoreći, čekalište se čisti otprilike svakih 115 dana, obori za prasenje svaka 32 dana, obori za uzgoj svakih 50 dana, te obori za tovljenje svakih 90 do 100 dana. S čišćenjem je idealno početi čim su sve životinje izvedene iz objekta. Što se čišćenje dulje odlaže, zahtijevat će više truda, jer je najlakše ukloniti svježu i još vlažnu prljavštinu i otpatke.

Čišćenje i dezinfekcija objekata za uzgoj i smještaj svinja – strojevi, uređaji i deterdženti

Metla, lopata i tačke već su dugo osnovna oprema za čišćenje objekata za svinje. Ipak, najvažnija oprema za profesionalno čišćenje objekata za svinje upravo je moderni visokotlačni čistač. S njime možemo postići učinkovito čišćenje i bolju higijenu u objektima za svinje. Hoće li za čišćenje i dezinfekciju biti prikladniji prijenosni ili stacionarni visokotlačni čistač ovisi o veličini i općim uvjetima na farmi ili gospodarstvu.

Ako trebamo čistiti velike prostore, isplati se uložiti u stacionarni visokotlačni čistač. Takav čistač trajno se postavlja u bočnu prostoriju objekta i spaja se na zasebne odjeljke putem cijevi. U zasebnim odjeljcima postoje priključci na koje se spaja visokotlačno crijevo i nastavak s mlaznicom. Veliku prednost rada sa stacionarnim visokotlačnim čistačima predstavlja vrlo kratko vrijeme koje je potrebno za pripremu odnosno početak rada. Kod stacionarnog visokotlačnog uređaja nema potrebe da se jedinica pomiče ili prenosi iz jednog odjeljka u drugi. Dodatno, neće smetati prilikom čišćenja, niti će u objekt uvesti klice izvana. S druge strane, kod upotrebe prijenosnih čistača uvijek postoji opasnost od unosa klica budući da se oni upotrebljavaju i izvan objekta. To je posebno čest slučaj na manjim farmama ili gospodarstvima.

Čišćenje visokotlačnim čistačima s vrućom vodom dobro je rješenje za čišćenje većine objekata za smještaj i uzgoj svinja. Velika prednost visokotlačnog čistača s vrućom vodom leži u svojstvu vruće vode da brzo otapa masnoću i nečistoće, a djeluje i protiv klica, čak i bez upotrebe ikakvog sredstava za čišćenje. Vruća voda u modernom visokotlačnom čistaču s vrućom vodom može skratiti vrijeme čišćenja za čak 40%. Osim toga, površine očišćene vrućom vodom mnogo se brže suše. To znači da s poslovima dezinfekcije i eventualnih popravaka možete krenuti ranije. Nema dvojbe: visokotlačni čistači štede puno vremena i novca.

Dezinficiranje objekata za svinje

Čistoća u svinjcu zahtijeva više od pukog otapanja i ispiranja prljavštine. Iako samo temeljito čišćenje samo visokotlačnim čistačem s toplom vodom značajno doprinosi dobrim higijenskim standardima, preporučuje se i dezinfekcija svinjca. Odabir pravog dezinficijensa također je odlučujući. Važno je razmotriti cilj dezinfekcije: Koje klice treba eliminirati – gljivice, viruse, bakterije? Ili je to pitanje ubijanja parazita? Kako bi se spriječilo stvaranje rezistentnih klica, dezinficijens se mora mijenjati redovito i selektivno. Veterinar može pomoći u odabiru pravog dezinficijensa za dotičnu farmu.

Dezinficijense smije nanositi samo osoblje koje nosi odgovarajuću zaštitnu opremu. Kemijska sredstva za dezinfekciju ubijaju žive organizme, a u slučaju nepravilne uporabe mogu predstavljati rizik za ljude i životinje. Stoga se dezinfekcija smije provoditi samo kada je svinjac prazan ili ako je dezinfekcijsko sredstvo dopušteno za upotrebu u zauzetim svinjcima. Dezinfekcijsko sredstvo se nanosi visokotlačnim čistačem ili leđnom prskalicom, ovisno o opremljenosti svinjca. Rad se uvijek izvodi od stražnjeg dijela svinjca prema prednjem dijelu, te od stropa prema podu. Mora se osigurati da su sve površine potpuno navlažene dezinficijensom. Nadalje, važno je poštivati vrijeme čekanja za ponovno useljavanje u štalu kako se životinje ne bi izložile riziku. Saznajte više na kaercher.hr

Prethodni članakSporna pitanja za oko zaštite životinja tijekom prijevoza
Sljedeći članakAktualne bolesti životinja i njihovo sprječavanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.