Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je na sastanku predstavnika Copa-Cogeca, s  predstavnicima glavne uprave Europske komisije za  Zdravlje i sigurnost hrane, na kojoj se raspravljalo o trenutačnoj situaciji vezano za zdravlje životinja u EU, na kojem je, među ostalim rasprava bila i oko stanja s afričkom svinjskom kugom, ali i drugim bolestima poput  visokopatogene infulence ptica, epizootske hemoragijske bolesti, bolesti plavog jezika te groznici Zapadnog Nila.

Predstavnici HPK na sastanku su iznijeli trenutnu situaciju s ASK u Hrvatskoj. Zatražili su da se razdoblje karantene smanji s godinu dana na 4,5 mjeseci, na način da se 3 mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira 3 % populacija i nakon toga omogući punjenje farmi. Isto tako zatraženo je i da se osigura nadoknada štete prema tržišnim cijenama te dodatna potpora svinjogojcima koji proizvode genski rasplod, te da se omogući u svim kategorijama klanje na gospodarstvima. Među zahtjevima upućenim EK je i da se strogo zabrani prijevoz zaraženih svinja jer se sumnja na veliki porast uzrokovan upravo takvim transportom.

Omogućiti klanje i preradu mesa u vlastitom dvorištu

Iz HPK ističu kako su Europsku Komisiju izvijestili i o traženjima prosvjednika – dijela poljoprivrednika iz Slavonije, između ostalih da eutanaziju zdravih svinja treba odmah prekinuti, pothitno treba dopustiti promet i prodaju zdravih svinja te omogućiti klanje i preradu svinjskog mesa u vlastitom dvorištu, i hitno obaviti sve oblike kategorizacije objekata za držanje svinja.

Među zahtjevima je i to da je potrebno osigurati rasplodni materijal za sve one koji se žele dalje baviti svinjogojstvom, a u svim selima u kojima ima afričke kuge treba osigurati pokretne klaonice kako bi oni koji imaju zdrave svinje mogli obaviti klanje u svom dvorištu. Prosvjednici traže i da dok traje zabrana uzgoja svinja, uzgajivačima svinja i njihovim obiteljima treba osigurati primjerene prihode, te dopuniti propise koji se odnose na kvalitetu mesa, posebice uvoznog svinjskog mesa.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore su na sastanku, među ostalim, predstavili i što je sve Odbor za svinjogojstvo HPK do sada tražio u rješavanju problema i situacije s ASK te koja vrsta pomoći je zatražena od države.

Stanje u drugim zemljama

U susjednoj Mađarskojnemaju proboj ASK zbog jakih biosigurnosnih mjera. Uložili su 100 milijuna eura u prevenciju. Također, upozorili su kako je potrebno paziti na transport jer je to jedan od najznačajnijih načina prijenosa virusa. Portugal i Španjolska maksimalno ulažu u biosigurnosne mjere. Ako bi do njih došla kuga, imaju program koji su provodili u prošlim izbijanjima. Eutanazija svih životinja na farmi, te dezinfekcija farmi, kao i tri mjeseca bez životinja. Ponovno punjenje farme nakon 3 mjeseca i to 3 posto. Ako je sve u redu, nakon 40 dana potpuno punjenje. Poljoprivrednici su u prošlim slučajevima dobivali potpuni iznos, tj. cijenu koju je bila na tržištu plus 10 posto na taj iznos. Na taj način se sprječavalo zataškavanje slučajeva. Naglasili su kako moraju ubiti sve svinje kako bi se farma pročistila. ASK u Češkoj je trenutno prisutna samo u populacijama divljih svinja u blizini sjevernih granica. Bolest se još nije pojavila u domaćem svinjogojstvu zahvaljujući poštivanju visokih biosigurnosnih standarda.

Druge bolesti kod životinja

U Europi su se dogodila tri izbijanja plavog jezika u Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji u rujnu 2021. godine. Ova izbijanja su zabrinjavajuća jer se pojavio novi serotipni soj virusa koji može izazvati teže simptome kod zaražene stoke. Trenutno ne postoji dostupno cjepivo protiv ovih novih sojeva. Međutim, vjeruje se da će cjepivo biti razvijeno u dugoročnom planu. U prošlosti je postojalo cjepivo protiv plavog jezika, ali je bilo usmjereno na druge serotipove virusa.

Bolest plavog jezika

Epidemija ptičje influence pojavila se u nekoliko zemalja, uključujući Dansku, Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. Kao odgovor na prijetnju ptičje gripe, Francuska je pokrenula kampanju cijepljenja posebno usmjerenu na patke. Protiv virusa planira se cijepiti približno 64 milijuna pataka. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je dostupnost cjepiva protiv ptičje gripe u ožujku. Ova mjera ima za cilj suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti među populacijom peradi.

Španjolska je doživjela izbijanje ovčjih boginja 2022.-2023. Radi suzbijanja širenja bolesti uvedene su restriktivne mjere. Te su mjere uključivale karantenske protokole, ograničenja kretanja za životinje i pojačani nadzor za učinkovito otkrivanje i kontrolu bolesti. Bugarska i Grčka prijavile su slučajeve zaraze virusom Zapadnog Nila. Virus prvenstveno pogađa ptice, ali također može zaraziti konje i ljude. U ovoj konkretnoj epidemiji bilo je oko 350 prijavljenih slučajeva, od čega 210 slučajeva kod ptica, 115 slučajeva kod konja, 60 kod ljudi.

Epizootska hemoragijska bolest (EHB)

U Francuskoj je zabilježen veliki broj slučajeva EHB (2000), što je dovelo do uvođenja mjera kontrole i ograničavanja širenja bolesti. Niža razina regulacije odnosi se na mjere koje se poduzimaju na lokalnoj ili regionalnoj razini za kontrolu i sprječavanje širenja EHB-a. Ti propisi mogu uključivati ograničenja kretanja živih životinja, mjere karantene i programe nadzora. Kretanje živih životinja može pridonijeti širenju EHB-a, jer zaražene životinje mogu prenijeti virus na nova područja. Kako bi se smanjio rizik od izbijanja EHB-a, neka područja zahtijevaju potvrdu da nije bilo izbijanja bolesti u posljednje dvije godine u krugu od 100 km. Međutim, ovaj zahtjev može biti težak za poljoprivrednike koji moraju prevoziti svoje životinje kroz različite regije. Kao rezultat toga, predložene su alternativne mjere ublažavanja.

Epizootska hemoragijska bolest pogađa domaće i divlje preživače, prvenstveno jelene i goveda

Nažalost, mnoge od ovih alternativnih mjera poljoprivrednicima nije realno provesti. To predstavlja izazov u učinkovitoj kontroli i sprječavanju širenja EHB-a. Pojedine države tvrde da bi trenutne propise trebalo nadograditi kako bi se bolje riješili rizici povezani s EHB-om. Lekcije naučene iz prethodnih izbijanja sličnih bolesti kao što je bolest plavog jezika treba uzeti u obzir pri formuliranju novih propisa. Očekuje se da će budući izgledi za EHB biti izazovni. Bolest će vjerojatno nastaviti uzrokovati ekonomske gubitke u nadolazećim godinama.

Prethodni članakČišćenje i dezinfekcija objekata za uzgoj i smještaj svinja
Sljedeći članakKiselica – biljka s mnogo lica
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362