Autonomne meteorološke stanice postaju nezaobilazna oprema u poljoprivredi. Poljoprivreda koja osigurava proizvodnju na otvorenom, ali ponekad i zatvorenom prostoru – npr. staklenici, zahtijeva praćenje vremenskih parametara. Praćenjem osnovnih vremenskih parametara – temperatura i vlažnost zraka, količina oborina, vlažnost lista – dobivamo informacije neophodne za daljne korake proizvođača u zaštiti svojih kultura. Dodatnim senzorima na stanici npr. senzor sunčeva zračenja, senzor vlage tla, brzina vjetra, dobivamo dodatne informacije o gubitku vode iz tla. Istovremenim praćenjem vlage tla možemo jednostavnije donijeti odluku o trenutku navodnjavanja naših kultura.

Predstavljamo vam stanice pomoću kojih pratimo stanje vlage u tlu i donosimo odluku o potrebi navodnjavanja. Takvim pristupom navodnjavamo u trenutku kada to naše biljke zaista trebaju.

OGLAS

Meteorološke stanice za praćenje vlage tla – modeli

Tvrtka Pessl Instruments proizvodi mnoštvo različitih modela meteoroloških stanica ovisno o namjeni. Sve stanice su autonomne, baterija se puni putem solarnog panela. Spajanje stanica je standardno putem GSM mreže. U novije vrijeme je to i pomoću NB-IoT ili Lora mreže koja se u Hrvatskoj tek razvija. Ovisno o namjeni stanice mogu mjeriti različite vrijednosti parametara. Prije izbora stanice potrebno je provesti kvalitetan razgovor kako bi se izabrao odgovarajući model.

Model Eco D3 je najjednostavnija stanica za mjerenje vlage tla i količine oborina. Stanica ima senzor za mjerenje količine oborina, a dodatno se ugrađuju senzori za mjerenje vlage tla, model Watermark. Stanica mjeri podatke koje pratimo na portalu proizvođača ili zaslonu mobilnog telefona. Podaci se prikazuju kako je prikazano na Grafu 1.. Vrlo jednostavno možemo vidjeti kakva je situacija s vlagom u zoni korijena ili dublje, ovisno o tome gdje smo senzore za mjerenje vlage tla postavili.

 class=
Graf 1 . Promjena vrijednosti senzora Watermark ovisno o trenutku navodnjavanja

Gornji dijagram – plavi stupići – pokazuje količinu oborina – kiša. Sredinom svibnja lokacija gdje se stanica nalazi dobila je kumulativno nešto oko 30-ak litara kiše. Slijedeća kiša bila je 7. lipnja u količini oko 3 litre te 6. srpnja oko 4 litre. Donji dijagram s dvije smeđe linije pokazuje kako se mijenja količina vlage u dvije različite zone. Na stanicu su priključena dva senzora. Prvi je senzor stavljen na dubinu 30 cm, a drugi se nalazi na dubini 60 cm.

Senzor koji je na manjoj dubini brže gubi vlagu te je njegova vrijednost sredinom lipnja već preko 200 cPa. To znači da je senzor suh. Nasuprot njemu, senzor na dubini 60 cm suši se sporije. Vidljivo je povećanje očitane vrijednosti, dakle smanjenje vrijednosti vlage u razdoblju od sredine svibnja pa sve do 21. lipnja. Navedenog dana, odnosno dan do dva ranije vlasnik je proveo navodnjavanje svojeg vinograda i došlo je ponovno do zasićenja senzora vodom.

Postupak je ponovljen ponovno oko 5. srpnja i oko 20. srpnja. Na taj način navodnjavanje i svi troškovi vezani za njih nisu na osnovu procjene već se vide egzaktno mjerenjem vrijednosti. Vlaga u zoni korijena je pri tome ključan faktor kada i koliko navodnjavati. Dakle, već i s ovako jednostavnom stanicom u stanju smo kontrolirati vlage u tlu i donositi odluke kada započeti proces navodnjavanja. Možda je korisno još spomenuti da se vrijednosti vlage tla mogu pojaviti na zaslonu mobilnog telefona u trenutku kada postignu određenu vrijednost. U tom slučaju bezbrižno se možemo posvetiti svojim drugim aktivnostima. Stanica će nas sama SMS porukom ili putem mail-a obavijestiti kada se postigne kritična vrijednost vlage tla kada je potrebno započeti s navodnjavanjem.

Model stanice iMETOS 3.3 pruža zbog većeg broja senzora i znatno više informacija. Stanica kao na slici daje nam informaciju o temperaturi i vlagi zraka, količini oborina, vlažnosti lista biljke, količini sunčeva zračenja, brzini i smjeru vjetra kao i količini vlage u tlu.

meteorološke stanice za navodnjavanje
Stanica iMETOS 3.3 za praćenje bolesti i vlage u tlu

Navedeni senzori nam uz pomoć prognostičkih modela daju i informaciju o mogućim bolestima koje bi mogle napasti naše kulture. Također, možemo dobiti i informaciju o evapotranspiraciji. S time dobivamo informaciju o dnevnoj količini vode koju se izgubi iz tla. Velika lepeza prognostičkih modela koje je implementirala tvrtka Pessl Instruments u svoje stanice sigurno je od koristi za veliku većinu naših poljoprivrednih proizvođača.

meteorološke stanice za navodnjavanje
Graf 2. Neki od mjerenih podataka na stanici iMETOS 3.3

Graf 2. prikazuje neke od izmjerenih vrijednosti na stanici iMETOS 3.3 gdje vidimo tri dijagrama. Prvi pokazuje kretanje dnevne temperature u razdoblju od 30 dana. Srednji dijagram – vodoravne linije – pokazuje dnevnu evapotranspiraciju, a zadnji, treći dijagram, pokazuje kretanje vlage u tlu. U trenucima kada imamo oštre skokove na dijagramu prikazuje se smanjenje vrijednosti u senzoru Watermark. Dakle, senzor postaje više vlažan, a to je ujedno i trenutak kada je izvršeno navodnjavanje.

Navodnjavanje u optimalnim trenucima

Naravno, za mjerenje vlage tla postoji i neki drugi senzori koji u kombinaciji sa senzorom Watermark daju još pouzdanije informacije. Oni ovom prilikom nisu spomenuti. Razlog tome je ekonomski aspekt. Mnogi poljoprivrednici koji već imaju ugrađene sustave za navodnjavanje, bez obzira na model sustava, ne mjere vlagu tla te odluku o navodnjavanju donose proizvoljno. Vjerovatno će ubuduće razmišljati o ovakvom sustavu mjerenja vlage tla jer će i navodnjavanje biti bolje tj. u optimalnim trenucima. Na taj način štedi se voda, električna energija ili gorivo koje pokreće generator, a postiže maksimalni učinak. Bitno je da biljke dobiju potrebnu količinu vode u pravi trenutak što bi trebalo poboljšati urod. Ova tehnologija to omogućava.

 class=
https://findri.hr/
Prethodni članakJesenska zaštita uljane repice
Sljedeći članakObjavljen popis proizvođača vina s utvrđenom kvotom vina za skladištenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.