Rujanske kiše i poplave donijele su navalu miševa i štakora, koji sve više ulaze u naše domove. Poplave i natopljena polja natjerala su glodavce da u potrazi za hranom masovno  ulaze u naše kuće, podrume i skladišta.

Stručnjaci upozoravaju da će se navala miševa i štakora u nadolazećim mjesecima dodatno pogoršati, što predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj zimnici, ali i zdravlju. Postoji mogućnost od pojave leptospiroze čiji su uzročnici upravo miševi i štakori.

OGLAS

Ključno je djelovati odmah na početku

Rastuća je prijetnja miševa i štakora: što nas čeka? Broj miševa i štakora alarmantno je porastao u posljednjem mjesecu, što povećava rizik od širenja opasnih bolesti poput leptospiroze, tularemije ili mišje groznice. Ove bolesti glodavci prenose se izmetom, a vjerojatnost je velika ako uzmemo u obzir da jedan štakor godišnje proizvede oko 6 litara urina, 15.000 izmeta i s njega opadne čak 300.000 dlaka. Stručnjaci predviđaju da će zbog hladnijih i vlažnijih uvjeta u nadolazećim mjesecima, broj glodavaca dodatno porasti, stoga je ključno djelovati odmah na početku.

Strah od prekomjernog razmnožavanja je opravdan. Miševi i štakori se izuzetno brzo razmnožavaju. Kućni miš već za 2-3 mjeseca obično ima od 5 do 15 mladih, a razmnožava se tijekom cijele godine. Crni štakor postaje spolno zreo za 3 – 5 mjeseci. Godišnje napravi 3 – 6 legla s 6 – 8 mladih.

Dakle, svaka ženka može imati gotovo 50 mladih, što je cijela vojska koja će napasti nas, našu hranu, skladišta i štale. Izračun pokazuje da, ako ima dovoljno hrane i ne brinemo o suzbijanju, štakori se mogu razmnožiti od 10 jedinki, u roku od 36 mjeseci, do nevjerojatnih 482 508 800 jedinki.

Stroga kontrola glodavaca je nužna

Kako bismo spriječili ulazak glodavaca u naše domove, ključno je da koristimo provjerenu, učinkovitu i temeljitu zaštitu. Pogrešan odabir mamaca može dovesti do još većih problema. Ako mamci nisu dovoljno učinkoviti ili ih ne koristimo na vrijeme, glodavci se brzo razmnože i postaju još veća prijetnja. Samo korištenjem kvalitetnih mamaca, koji su učinkoviti i privlačni glodavcima, možemo spriječiti ovaj eksponencijalni rast populacije i zaštititi naše domove.

Zatvaranje svih pukotina i otvora, zaštita cijevi i instalacija, postavljanje mreža na otvore, zatvaranje smeća i briga da hrana ne ostaje na otvorenom nužne su mjere. No, nažalost, nisu dovoljne. Ključno je pravilno koristiti mamce koji osiguravaju 100 % učinkovitost.

Ratimor – provjereno i 100 % pouzdano rješenje

Za borbu protiv miševa i štakora važno je odabrati pouzdane proizvode. Ratimor nudi vrhunske proizvode za suzbijanje miševa i štakora, a budući da je dostupan u 4 različita oblika, osigurava rješenje za svaku situaciju. Ovi rodenticidi rezultat su dugogodišnjih istraživanja i razvijeni su za maksimalnu učinkovitost.

Jedan od najpreporučljivijih mamaca, posebno za zaštitu unutarnjih prostora i skladišta, gdje ima najviše hrane, jest Ratimor Plus Meki mamac, koji se zbog svoje svježe i energetski bogate formule pokazuje znatno učinkovitijim i privlačnijim od svih mamaca na tržištu.

Naime, miševi i štakori traže visokokaloričnu i kvalitetnu hranu. Zbog pažljivo osmišljene i testirane formulacije različitih vrsti brašna, žitarica, masti i dodanih aroma radije će odabrati Ratimor nego vašu zimnicu.

Grafikon djelovanja Ratimora

Kako osigurati učinkovito suzbijanje?

Samo korištenjem provjerenih i kvalitetnih mamaca, poput proizvoda Ratimor, možemo spriječiti prekomjerno razmnožavanje i zaštititi naš dom i zimnicu od uništenja. Prilikom korištenja mamaca važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila:

• Mamce postavljamo uz zidove, gdje se glodavci najčešće kreću. Zaštićeni se postavljaju na razdaljini od 2 do 5 metara, a ako nema puno glodavaca, učinkoviti su i na udaljenosti od 10 metara.

• Mamci uvijek moraju biti zaštićeni od neželjenog konzumiranja drugih životinja i djece. Mogu se staviti u rodent boxove (koji se mogu napraviti od plastičnih kutija) i pričvrstiti kako ih glodavci ne bi raznosili okolo.

• Pri postavljanju rodenticidnih mamaca uvijek koristimo zaštitne rukavice.

• Postavljene mamce provjeravamo otprilike svakih 4 dana i tako procjenjujemo prisutnost glodavaca (jesu li svi mamci pojedeni, malo ili uopće nisu) te redovito pratimo broj postavljenih mamaca. Pojedene mamce zamjenjujemo sve dok uočavamo znakove prisutnosti glodavaca.

• Ispravno odabran mamac djeluje već nakon prvog unosa, a učinak se pokazuje nakon nekoliko dana. Kada glodavac pojede mamac, aktivna tvar djeluje nekoliko dana, tako da ostali glodavci u skupini ne shvaćaju da mamac predstavlja opasnost za njih.

Za više informacija obratite se našoj suradnici:

Milica Sekulić, bacc. ing. agr., savjetnica za

Plantellu – Unichem Agro.d.o.o.

info@plantella.hr

092 194 1694

hr.unichem.si

Prethodni članakHit na tržištu povrća – pink rajčica!
Sljedeći članakZapočeo 6. Crospirit – međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.