Zapošljavanje u turističkom sektoru je u uskoj korelaciji s porastom turističke aktivnosti u Republici Hrvatskoj. Tako je za očekivati daljnji pritisak na nova zapošljavanja u sektoru turizma i ugostiteljstva.  U trendu je sve veća turistička privlačnost ruralnih područja. O tome najbolje svjedoče primjeri iz visokorazvijenih zemalja. Oni su sveopća suprotnost sve ubrzanijem ritmu života u gradovima i izloženosti različitim stresnim situacijama.

Uz nedovoljno razvijenu domaću potražnju, ali i zbog nedostatka opće prihvaćene razvojne vizije, hrvatska se turistička ponuda u ruralnim područjima, a osobito selektivni turizam razvija nedovoljno brzo. Iako bi turizam na ruralnom prostoru Hrvatske, osobito u kontekstu raspoloživosti, prirodnih ljepota i ekološke očuvanosti trebao zauzimati važnije mjesto u turističkoj ponudi Hrvatske. Riječ je o uglavnom još uvijek slabo valoriziranom gospodarskom potencijalu.

OGLAS

Sukladno navedenoj ekspanziji u sektoru turizma prisutan je i kvalitativni izazov. To je razvoj održivog, inovativnog, ruralnog i otpornog turizma. Tržište rada iskazuje potrebu za visokoobrazovanim kadrom iz područja turizma, ugostiteljstva i ruralnog razvoja. Sve kako bi se uspješno odgovorilo na sve suvremene trendove i izazove koji se nameću hrvatskom turizmu. U strukturi zaposlenih u hotelima i restoranima najveći udio, 50%, imaju srednje obrazovani zaposlenici.

Budući da su oni u kontaktu s klijentima te o njima značajno ovisi kako će turisti percipirati naš turistički proizvod i cjelokupnu ponudu. Od izuzetne je važnosti njihovo adekvatno obrazovanje. Upravo to se navodi kao jedan od najvećih problema hrvatskog turizma, uz radnu snagu pretežno starije dobi.

Ti se problemi mogu smatrati posljedicom sezonskog zapošljavanja, kada se javlja veća potreba za radnom snagom. Stoga se povremeno zapošljavaju svi oni koji trenutno nemaju posao, bez obzira na razinu njihovog obrazovanja. Kako bi se zaustavio odljev kvalitetne radne snage iz turizma cilj je postići održivost kontingenta kompetentne radne snage. Također i iskorijeniti amaterizam davanjem prednosti profesionalizmu i formalnim znanjima na svim razinama i u svim segmentima poslovanja u turizmu.

Prateći aktualne trendove možemo konstatirati kako je područje turizma perspektivno za uvođenje novih sveučilišnih studija. Navedeno je kao jedna od glavnih strateških odrednica Programskog razdoblja Europske Unije 2021.-2027. Strategija gospodarskog oporavka EU naglašava turizam i ruralni razvoj kroz financijsku alokaciju od 15 milijardi eura za jačanje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Također i jačanje ruralnih područja u provođenju strukturalnih promjena.

Na osnovu navedenih premisa osnovan je Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi. I to u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koji se razvija na temeljima Veleučilišta u Požegi. On će od akademske godine 2022/2023. izvoditi sveučilišni studij Turizma. Biti će uskoro dostupan na portalu https://www.postani-student.hr/ za prijavu za jesenski rok. Studij će trajati 6 semestara (180 ECTS) uz titulu nakon završetka- sveučilišni prvostupnik/prvostupnica ekonomije (univ. bacc. oec.)

Opći cilj studijskog programa: Cilj studijskoga programa je osposobljavanje studenata za planiranje, provedbu, kontrolu i vrednovanje ekonomskih aktivnosti u subjektima koji posluju u turizmu i povezanim djelatnostima. Temeljni cilj studijskog programa je usmjeren na osposobljavanje stručnjaka za obavljanje operativnih i upravljačkih poslova u posebnim vrstama turizma (ruralni, urbani, kongresni, zdravstveni, kulturni, sportsko-rekreacijski turizam i slično), profitnom i neprofitnom sektoru te javnim organizacijama vezanim uz područje turizma.

Specifični ciljevi studijskog programa:

1. Cilj programa je osposobiti studente za korištenje poslovnih modela i upravljanje poslovnim procesima u području marketinga, menadžmenta, računovodstva, financija, ljudskih resursa kao i ostalih potpornih ekonomskih aktivnosti u turističko-ugostiteljskim subjektima i subjektima iz djelatnosti povezanih s turizmom. Uključuje timski rad na kreiranju, marketingu i prodaji visokokvalitetnih turističkih usluga. Sve kroz kontinuiranu prilagodbu promjenama na turističkom tržištu uvažavajući principe održivog razvoja turističke destinacije.

2. Cilj programa je osposobiti studente za obavljanje operativnih poslova iz interdisciplinarnih područja povezanih s turizmom. To su matematika, statistika, informatika, pravo, gastronomija, komunikologija. Sve s ciljem unapređenja zadovoljstva korisnika. Cilj je usmjeren na razvijanje intelektualnih sposobnosti vezanih uz neekonomska područja. To su vještine pregovaranja, vođenja sastanaka, analitičke obrade podataka, izrade web stranica i digitalnih dokumenata, zaštite osobnih podataka, upravljanja poslovnim procesima u području gastronomije i sl.

Budućim studentima je dostupan i Studentski dom dr. Franjo Tuđman bruto površine 2.888,66 m2. On u svom sastavu ima 110 kreveta u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa kupaonicama te opremljenu kuhinju s menzom za osamdeset osoba, sportskom dvoranom i medijatekom, na atraktivnoj lokaciji uz gradske bazene Požega.

Na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi djeluje Studentski centar sa restoranom i uslugama posredovanja u zapošljavanju studenata. Također i udruge koje podižu kvalitetu društvenog života studenata: Studentski zbor i ALUMNI udruga koje organiziraju studentske izlete te sportska događanja na nogometnom i teniskom terenu. Posebice treba istaknuti i razvijen Erasmus program razmjene studenata i profesora sa mogućnošću stjecanja iskustva u preko 40 svjetskih zemalja za nastavu i stručnu praksu.

Zauzmite svoje mjesto i kreirajte karijeru na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi.

Detaljnije na https://ftrr.eu/

Prethodni članakNa koji razmak posaditi sadnice oraha?
Sljedeći članakMrvičasta pita od šljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.