U današnje vrijeme, kad nas elektronika i mnoštvo senzora okružuje u svakom dijelu našega življenja, neke radne operacije postaju pod kontrolom senzora i opreme koja je upravljana njima. U kućanstvu čišćenje dijelom prepuštamo robotima sa senzorima, u auto industriji već odavno senzori upravljaju udaljenošću između vozila. I naravno, niz drugih slučajeva je oko nas. Tehnološki napredak i korištenje naprednih tehnologija naravno da je vidljiv i u poljoprivredi. Jedan segment poljoprivrednih strojeva – strojevi za zaštitu bilja, također se u zadnjih 15-ak godina znatno unaprijedio.

Sad već davne 2008. godine počeli su se pojavljivati sramežljivo kod poljoprivrednika prvi uređaji za navigaciju. Uređaj je u tom trenutku služio samo za navigaciju traktora te nije imao nikakvih dodatnih funkcija za upravljanje radom prskalice. Uređaji za navigaciju bili su osnovni preduvjet za velik broj današnjih mogućnosti koje nam prskalice pružaju. Bez točnog pozicioniranja traktora i dizni koje se nalaze na prskalici nemoguće bi bilo danas upravljati automatskim radom sekcija ili dizni.

precizno prskanje findri
Uređaj za navigaciju

Danas i sutra – precizno prskanje

U današnje vrijeme oprema za praćenje rada prskalice omogućuje farmerima lakši i ugodniji rad. Današnji ISO BUS terminali pružaju mnoštvo informacija rukovatelju kao npr. dozu prskanja, brzinu kretanja, pritisak škropiva u sustavu, broj poprskanih hektara, sadržaj škropiva u glavnom rezervoaru kao i niz drugih parametara.

ISO BUS terminal

Za vrijeme prskanja farmer je prije morao voditi brigu o tome da neke površine ne poprska dva puta. Naime, na nepravilnim poljoprivrednim površinama uvijek postoji mogućnost da dođe do preklapanja, a time i dvostrukog prskanja jedne te iste površine. Tada je izazov na rukovatelju stroja hoće li svojim pažljivim radom ručno isključiti/uključiti pojedinu sekciju na granama prskalice.

Oprema za navigaciju, kakvu danas susrećemo na poljoprivrednim strojevima, uvelike pomaže kod rada prskalica. Oprema za navigaciju automatski uključuje/isključuje sekcije, što je prvi korak kod preciznog prskanja.

Sekcijska kontrola rada prskalice

Ovisno o broju sekcija na prskalici, automatski rad je više ili manje djelotvoran. Idući korak o kojem su proizvođači prskalica i opreme za navigaciju razmišljali bio je da se osigura automatski rad po svakoj dizni. To je već sada opcija na mnogim prskalicama ozbiljnih proizvođača. U tom slučaju je na prskalicama na svaki nosač dizne postavljen solenoidni motor ili pneumatski sustav koji otvara/zatvara svaku diznu pojedinačno po nalogu opreme za navigaciju.

Usporedba sekcijske kontrola i kontrole na razini dizne
Prikaz kontrole rada po dizni na monitoru

U tom slučaju ne možemo imati precizniji rad prskalice. Ovisno o obliku površine koju tretiramo, isključivat ćemo jednu, dvije ili više dizni. Uspoređujući to sa stanjem prije 2010. g, kad smo imali samo uređaj na navigaciju te je farmer sam trebao ručno isključivati/uključivati sekcije prskalice, manje ili više uspješno, znatno smo napredovali u preciznoj aplikaciji zaštitnih sredstava. Već ove godine takva(e) prskalica(e) će svoj posao obavljati na hrvatskim poljima. Naravno, razvoj se nastavlja dalje.

Prskanje na kružnim dijelovima polja

Na pojedinim površinama, a gotovo uvijek na uvratinama, imamo slučaj da prskalica zbog okretanja ima različitu linijsku brzinu kretanja grana. Unutarnji dio grana – vidi sliku  – zbog manje linijske brzine prskanja prska u tom trenutku većom doze od zadane, dok se vanjski dio grana brže kreće i pri tome je doza prskanja na tom dijelu površine manja.

strojevi za zaštitu bilja
Linijska brzina kretanja grana na zakrivljenim dijelovima polja

Taj je problem riješen tzv. pulsnim sustavom gdje na svakoj dizni imamo mogućnost pulsnog rada. Ovisno o intenzitetu pulsiranja možemo imati kapacitet prskanja 0, 25, 50, 75 ili 100 % zadane doze. S time dobivamo mogućnost da lijevi i desni dio grana poprska površinu jednakom zadanom dozom neovisno o linijskoj brzini grana.

Pulsno prskanje

Prskanje točno određenih pozicija

Nastavak razvoja vezan je za kamere koje se postavljaju na grane prskalica. Uz pomoć kamera, koje mogu prepoznati korov, prskalica otvara svaku pojedinu diznu samo na mjestima gdje je potrebno prskati. Mjesto prskanja može se odrediti uz pomoć kamera na granama prskalice ili npr. snimanje uz pomoć drona čiji se snimak kasnije koristi na upravljačkoj jedinici prskalice. Uštede koje se mogu ostvariti na taj način prskanja iznose i do 90 %, ovisno naravno o količini korova koji se nalazi na poljoprivrednoj površini.

precizno prskanje findri
Selektivno prskanje

Za očekivati je da će u skoroj budućnosti prskalice svjetski poznatih proizvođača biti opremljene vjerovatno svim ovim tehničkim karakteristikama. Šta će nam vrijeme i razvoj donijeti teško je sada reći. Prema nekim autorima vjerovatno će roboti biti pomoć u prskanju. To ima sigurno ekonomskog efekta za kulture koje su vrlo dohodovne, ali na manjim površinama. Zbog različite brzine rasta korova i kultura koje uzgajamo možda će ultrasonični senzori detektirati tu razliku u visinama. Na kraju možemo konstatirati da je već sada prkanje znatno jednostavnije i manje utjecajno od samog rukovatelja budući su mnoge radnje automatizirane.

www.findri.hr
e-mail: findri@findri.hr
tel: 01/020 12 851

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRestrukturiranje i ulaganje u poljoprivredna gospodarstva
Sljedeći članakOdržani sastanci s predstavnicima mljekarskog i ribarskog sektora
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.