Čim nam vrijeme dozvoli počinjemo vrtlarsku sezonu pripremom zemlje za sadnju krumpira. Na priobalnom djelu Hrvatske i u Istri krumpir se sadi vrlo rano, ali na kontinentu treba pričekati povoljne temperature tla i zraka. Jedan od najpoznatijih proizvođača krumpira u Požeško-slavonskoj županiji, Nenad Nijemčević otkrio nam je tajne njegove uspješne proizvodnje krumpira.

Na površini od oko 4000 kvadrata na OPG-u Nijemčević-Jakšić priprema se zemlja za sadnju krumpira. Na ovoj površini krumpir se sadi svake tri do četiri godine i upravo poštivanje plodoreda jedan je od faktora kvalitete. Nakon krumpira, na površini će se uzgajati kupus karfiol, žitarice, kukuruz,…pa opet krumpir. Na OPG-u sade sorte La perla i Prada.

Priprema tla za sadnju

Za gomoljasto povrće tlo mora biti kvalitetno pripremljeno i pognojeno. Prvi sloj se obradi frezom, pliće nekih 10 – ak cm, nakon toga se po površini raspodijeli visokokvalitetno peletirano organsko gnojivo Biogrena. Nakon toga redovi se još jednom prođu s frezom, ali dublje do 20 cm. Bitno je da je suho i da se zemlja obradi fino da bude što sitnija struktura, da nema grubih čestica.

Na pitanje zašto je izabrao gnojivo Biogrenu, Nenad Nijemčević dao nam je sljedeći odgovor:

Biogrenu sam odabrao jer ona sadrži velik broj mikroorganizama koji brzo djeluju u zemlji te pospješuju usvajanje dostupnih hranjiva i vlage, to je bitno za krumpir, ovo je rana sorta, ona će se vaditi do, ja se nadam, 1.6., tako da je kratak rok za rast povrća. Mineralnom gnojivu treba puno duže da se aktivira, Biogrena se aktivira brzo tako da povrće uspije usvojiti sve elemente.

Biogrena se jednostavno koristi u rasipaču gnojiva

Priprema tla s Biogrenom za sadnju krumpira

Savjet stručnjaka iz Plantelle

Na površini kao što je ova od otprilike 4000 kvadrata, svake se godine radi plodored, ali bez obzira na plodored trebamo voditi računa o organskoj tvari. Inače, organsku tvar se može unijeti i stajskim gnojivom. Kad koristimo stajnjak možemo imati problem s korovima u velikoj mjeri koji niču nekontrolirano. Isto tako, ako stajnjak nije zreo imamo problema s krastavosti plodovitog povrća. Pogotovo se to događa kod krumpira te se pojavljuje krastavost kore.

Za plodovito povrće je najvažnije koristiti provjereno kvalitetna organska gnojiva kao što je Biogrena koja sadrži 22 milijarde mikroorganizama na gram, koja brzo aktivira površinski sloj i osim što hranidbeno sadrži makro i mikro hranjiva – sva koja su potrebna za plodovito povrće, ona sadrži i aminokiseline, vitamine, sve one potrebne tvari da bi se plodni sloj površinski pretvorio što brže u plodni.

Za sadnju krumpira jako je važno izračunati koliko je potrebno dodati organske tvari, pogotovo ako gnojimo svake godine trebamo biti umjereni s količinom, ali opet da dodamo dovoljnu količinu koja će nam prouzrokovati stvaranje humusa i obogatiti površinski sloj hranjivima.

Preporuka za sadnju krumpira: na 100 m kvadratnih upotrijebiti 1 vreću gnojiva koju raspodijelimo jednostavno rasipačem po površini, zatim sadimo. Kod ekoloških proizvođača jako je važno upotrebljavati gnojiva koja imaju certifikat za ekološku proizvodnju. Biogrena je gnojivo koje ima svoj certifikat i može se koristiti u ekološkoj proizvodnji.

Idealna prihrana za povrtne kulture u svim fazama rasta

Među brojnim Plantellinim proizvodima svakako preporučujemo proizvod Plantella Vita koja je idealna za prihranu povrtnih kultura u svim fazama rasta. Kod održavanja kultura kasnije tijekom vegetacije možemo koristiti Bio Plantella Vitu kojom aminokiselinama jačamo samu kulturu koju smo zasadili, tako biljke su otpornije na eventualni stres od suše ili od nekih nepovoljnih vremenskih prilika, visokih temperatura ili pak mraza.

Uz Biogrenu i Plantella Vitu povrće neće iznenaditi ni proljetni mrazovi, ni ljetne vrućine koje nas očekuju, ono će biti zdravo i plodonosno.

Milica Sekulić

Savjetujte se s nama!

Stručni savjetnik Unichem Agro d.o.o.

Milica Sekulić, bacc. ing. agr.

Kontakt: 092 1941-694

info@plantella.hr

www.Plantella.hr

Prethodni članakRanoproljetni uzgoj povrća i preporuka za zaštitu povrtnih kultura
Sljedeći članakOtvoren 25. Noćnjak u Tučepima!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.