Voda čini 95% salate, zbog čega joj je energetska vrijednost niska (oko 65 kJ/100g), ali ima značajnu hranjivu vrijednost. Sadrži kalcij, željezo i magnezij, a od vitamina vitamin C, karotin, gotovo sve vitamine grupe B i vitamin E. Mliječni sok salate sadrži laktukarij, koji smiruje, ublažava bol i nesanicu.
Ostvarenje značajnog prihoda
Kako se u Hrvatskoj svega 3% povrća uzgaja u zaštićenim prostorima, potrebno je poticati razvoj ove grane proizvodnje koja. Iako je kapitalno intenzivna, omogućava ostvarenje značajnih prihoda, i pokazuje tendenciju rasta u cijelom svijetu.
Salate glavatice dijele se u dva tipa – kristalke kojima su rubovi listova jače nazubljeni i maslenke – (puterice) nježnih listova i ravnog lisnog obruba.
Kratka vegetacija
Salata ima skromne potrebe za toplinom i svjetlošću, što je čini idealnom za uzgoj u staklenicima i plastenicima tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. Kako se radi o kulturi s kratkim razdobljem vegetacije (55-65 dana) moguć je uzgoj 2-3 usjeva u jednom objektu, s omogućenim grijanjem. Osim toga vrlo uspješno se uklapa u stakleničke plodorede, što omogućuje racionalizaciju proizvodnog prostora, radne snage itd. Obično se sadi nakon kultura duge vegetacije kao što su krastavac, rajčica, paprika, a može se uzgajati na tlu ili kao hidroponska kultura. Ukoliko se uzgaja na tlu sadi se na razmak od 25×25 cm čime se po m2 dobiva 16-20 biljaka. Optimalne vrijednosti tla za salatu su pH 6.0-7.0.
Kako se korijenov sustav salate razvija dosta plitko tlo se obrađuje na dubinu od 20-25 cm, a mineralna gnojiva nije potrebno zaoravati. Ako se održavaju optimalni uvjeti za proizvodnju u svim fazama uzgoja može se ostvariti prinos od 4 kg/m2. Salata voli temperaturu između 12 i 20 °C po sunčanom vremenu. Odnosno 10-12 °C po oblačnom, uz 4°C niže noćne temperature i relativnu vlažnost zraka od 70-80%. Da bi salata dospjela sredinom 12. mjeseca potrebno ju je sijati oko 1. studenog, a presadnice presaditi mjesec dana poslije. Ako se sije za uzgoj presadnica, za 3 tjedna biti će toliko razvijene da će se lako presađivati. S presadnicama treba vrlo oprezno rukovati jer su oštećene presadnice jako osjetljive na sivu plijesan.
Berba
Berba salate može biti ručna ili mehanička. Glavice se izrežu tek kada postignu određeni oblik, veličinu, čvrstoću, a često se berba obavlja i ranije ako su cijene povoljne i ako ima potražnje na tržištu. Blagim dodirom dlana na vrh glavice određuje se njezina zrelost. Kako su glavice salate gotovo uvijek vlažne vrlo je osjetljiva na mehaničke dodire i prilikom rezanja glavice treba biti vrlo pažljiv. Salata se reže odmah iznad prvog prstena – lišća u rozeti. Odrezane glavice se slažu u vodootporne kartonske kutije u jedan ili dva reda pri čemu se vrh okreće prema dolje. Salata se može uspješno očuvati 2-3 tjedna na temperaturi 1-2 °C i pri relativnoj vlažnosti zraka od 95 %.
Rokovi berbe kod uzgoja salate u zaštićenom prostoru rokovi mogu se uspješno prilagođavati potrebama na tržištu.
Ako se salata uzgaja u negrijanom zaštićenom prostoru razdoblje od sadnje do berbe se može značajno produžiti, i zimi iznosi i više od 100 dana, pa je u tim uvjetima moguće zimi proizvesti samo jedan turnus salate. Ipak, grijanje salate na malim plasteničkim površinama nije isplativo. Za uzgoj u ovom razdoblju danas postoje selekcionirane sorte koje su prilagođene uvjetima kratkog dana i manje osvijetljenosti. U zaštićenim prostorima se obično uzgajaju sorte Nansen, Masaida, Ravel, Zagrebačka kristalka, Karif, Great lakes itd.
Prosječna prodajna cijena salate kristalke na tržnicama (2011. g.) siječanj-ožujak 16,80 kn/kg, travanj-lipanj 10,33 kn/kg, srpanj-rujan 10,99 kn/kg, listopad-prosinac 12,75 kn/kg).
Uspoređujući ekonomske pokazatelje proizvodnje salate na otvorenom i u zaštićenom prostoru vidljivo je da se proizvodnjom na otvorenom ostvaruje svega 44% prihoda proizvodnje u zaštićenom prostoru, ali uz 100% manji varijabilni trošak proizvodnje. Stoga je povećano ulaganje svakako opravdano znatno povećanom dobiti.
, ali ima značajnu hranjivu vrijednost.){kind=link}