Naime, rast ovih vrsta povrća nije osobito intenzivan, jer je ipak riječ o mjesecu kad su noći posebice hladne. Prema tome red je da i ovaj put kao i do sada upoznamo naše povrćare što im je ostalo da u povrtnjak siju ili sade u ovom hladnom mjesecu.

Bob mahunar

U mediteranskom području gdje zimske temperature ne padaju ispod – 6 °C bob mahunar redovno se sije u studenom za prve berbe sredinom travnja. Na kontinentu je isto moguća sjetva u studenom sa stanovitim rizikom da će biljke tijekom zimskih mjeseci za oštrijih zima smrznuti. Stoga se tek iznikle biljke preporučuje pokriti agrotekstilom i odabrati tople južne položaje. Ranijom sjetvom postižu se viši i stabilniji prinosi mahuna. Za ljudsku upotrebu uglavnom se siju krupnozrne sorte boba od čega se na našem tržištu najčešće nalazi sorta Aquadulce s mahunom dugom do 16 cm, koja ostvaruje redovito visoke prinose mahuna i do 3 kg/m2.

Grašak

Ima slične zahtijeva za temperaturama kao i bob. Stoga se sjetva graška u mediteranskom dijelu zemlje može obavljati tijekom studenog. U kontinentu nije uobičajena sjetva u studenom iako je moguća na isti način kao i kod boba. Sjetvom tijekom studenog postižu se viši i sigurniji prinosi, a berba počinje, u mediteranskom području, već sredinom svibnja za najranije sorte. U tom roku sjetve uglavnom se koriste sorte s okruglim glatkim sjemenom jer su otpornije na niske temperature.

Mrkva

Također se može sijati u studenom što se prakticira u kontinentalnim područjima za dobivanje rane mlade mrkve što ranije u proljeće. Na taj način pokušava se izbjeći nemogućnost sjetve u rano proljeće zbog prevlažnog tla. Tako posijana mrkva tek malo proklije i rano u proljeće nastavlja rast. U praksi se nerijetko događa da mrkva iz tih rokova sjetve u kontinentu smrzne ili rano u proljeće odmah potjera u generativnu fazu. U mediteranskom dijelu se iz tog razloga manje prakticira takva sjetva jer se tlo može dovoljno rano pripremiti za sjetvu rane mrkve. Za tu namjenu uglavnom se siju rane sorte manje sklone vernalizaciji (jarovizaciji). To su sorte i hibridi u tipu Amsterdamske. To je tip sorte valjkastog oblika s tupim vrhom, dužine 8-12 cm i promjera oko 1,5 cm. Prodaju se najčešće s lišćem u vezicama.

Vernalizacija (jarovizacija) je postupak kojim se naklijalo sjeme poljoprivrednih kultura podvrgava neko vrijeme nižim temperaturama čime ono daje rod iste godine. 

Peršin

Kao povrćarska kultura peršin se pojavljuje u dva tipa – peršin od kojeg se troši list, i tip peršina od kojega se troše i korijen i list. Za sjetvu u studenom uglavnom se koriste sorte peršina listaša. Peršin je otporniji od mrkve na niske temperature i mlade biljčice peršina mogu podnijeti temperaturu i do -9° C. našim krajevima iako je to moguće ne prakticira se sjetva u studenom. Ukoliko bi se ona ipak provela onda bi trebalo koristiti sorte koje imaju dugi proces vernalizacije kako bi u proljeće što kasnije prešle u generativnu fazu.

Špinat

To je povrće otporno na niske temperature tako da se bez većih ograničenja može sijati tijekom studenog, u kontinentalnom i mediteranskom području. Za ove rokove sjetve siju se sorte koje imaju duže razdoblje vernalizacije tako da u proljeće kada dospiju za berbu sporije prelaze u generativnu fazu. Za tu namjenu preporučuje se sjetva hibridnih sorata. U kontinentalnom području berba iz ovog roka sjetve će se provoditi u ožujku i travnju, a u mediteranu već u veljači. Za brži rast i bolju kvalitetu listova špinat u vrijeme najnižih temperatura uputno je usjev pokriti agrotekstilom.

Sadnja luka i češnjaka

U studenom se tradicionalno sadi češnjak i luk u našim krajevima jer rana sadnja znači brži rast biljaka u proljeće, čim temperature to dozvole. Bržim rastom u proljeće bolje će se iskoristiti zimska vlaga što će utjecati na viši prinos posađenih vrsta. Pri sadnji češnjeva češnjaka i lučica luka potrebno je čitavu dužinu sadnog materijala utisnuti u tlo, tako da ništa ne ostane iznad površine. Na takav način posađeni sadni materijal (buduće biljke) bit će manje izložene značajnijim promjenama vlage i temperature te će se bolje ukorijeniti. Osim iz lučica, luk, osobito onaj u tipu srebrenca sadi se iz presadnica. Presadnice luka srebrenca ne bi smjele biti deblje od promjera olovke jer će u suprotnom jarovizirati i u proljeće umjesto da formiraju lukovicu potjerati cvjetnu stabljiku. Dubina sadnje presadnica treba biti nešto malo veća nego što je presadnica rasla u klijalištu.

Od sortimenta češnjaka najbolje je saditi onaj sadni materijal koji se uzgaja na tom području jer ako se uzima neprovjereni materijal iz drugih područja često slabije raste i daje niže prinose što je posljedica slabe adaptabilnosti što je svojstveno za ovu vrstu.

Luk u tipu srebrenca može biti najčešće bijelih lukovica ali i različitih nijansi crvene, ljubičaste i žute boje. Za sadnju vrsta iz porodice lukova tlo treba obraditi i pripremiti neposredno prije sadnje. Treba ga učiniti rahlim kako bi se češnjevi, lučice i presadnice lako utisnuli u tlo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPita od jogurta
Sljedeći članakSpremanje strojeva preko zime
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.