Oduvijek je poznata njegova hranjivost – energetska vrijednost 100 g oraha iznosi 654 kcal/ 2738 kJ. Od toga ima 65% masti, 15% proteina i 13,7% ugljikohidrata. Od minerala su zastupljeni kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan i selen. Od vitamina u orahu ima vitamina B kompleksa, tiamina, ribofl avina, niacina, folne kiseline, vitamina E i K.

Ranija rodnost

Prateći potražnju i trend koji je prisutan, u rasadnicima se (uglavnom iz uvoza) počinju nuditi sve veće količine i sve širi izbor sorti cijepljenih oraha, kojima se postiže znatno raniji ulazak u rod i postojana rodnost i kvaliteta ploda. Svakako je i visoka cijena trupca oraha (i više od 500 eura po m³ kvalitetnog trupca) dala dodatni poticaj mnogima da sade stabla upravo ove voćne vrste. Tehnologija uzgoja oraha ovisi o planiranoj namjeni nasada. Ako se pri podizanju nasada planira proizvodnja drveta, tada se često sade sjemenjaci (necijepljene sadnice), koji su jeftiniji i imaju jači porast drveta. Takvim se stablima, upravo radi dobivanja što kvalitetnijeg trupca, prve skeletne grane ostavljaju tek iznad 2 m visine. Ako je plod oraha u prvom planu, tada se sade cijepljene sadnice. To, uz nešto niže formiranje skeletnih grana, omogućuje raniji ulazak u rod. Posebna se pozornost poklanja izboru sorti i podloga, njihovom odnosu prema ekološkim čimbenicima i mogućem stupnju intenzivnosti uzgoja, što omogućuje racionalno korištenje ekološkog potencijala staništa.

Klimatski uvjeti koje zahtijeva nasad oraha

Temperatura je važan čimbenik koji pokreće i određuje tijek cjelokupnog vegetacijskog razvoja oraha jer izravno utječe na većinu biokemijskih i fi zioloških procesa. Intenzitet fotosinteze oraha se povećava do temperature od 28 ºC, a zatim se smanjuje, a pri temperaturi od 40 – 45 ºC fotosinteza potpuno prestaje. Do paleži lišća dolazi obično krajem srpnja i početkom kolovoza uz temperaturu iznad 38 ºC i relativnu vlagu zraka manju od 60%. Mogućnost uzgoja oraha ovisi o minimalnim temperaturama, a otpornost oraha na niske zimske temperature je izravno povezana s njegovom “pripremljenošću” za zimsko mirovanje. Orah je spreman za zimsko mirovanje ako je nakupio dovoljnu količinu rezervnih tvari i ako je pravodobno završio vegetaciju. Tijekom zime najotporniji je kambij, a najosjetljivija srčika. Opasni su kasni proljetni mrazevi kod temperatura -2 do -3 ºC, pri čemu može doći do pozebe cvjetova. Ako se u deset godina tri puta jave ovakve štete, to područje nije prikladno za uzgoj oraha, a ako se unatoč tomu orah sadi na mjestima gdje prijeti opasnost od mrazeva, onda treba izabrati sorte koje kasnije započinju i ranije završavaju vegetaciju. Za orah su nepovoljne kotline i nizinske depresije jer tu dolazi do stvaranja “jezera hladnog zraka” i uslijed toga do češćih izmrzavanja. Blizina rijeka ili potoka također je poželjna jer vodeni tokovi “povlače” hladan zrak. Voda je sljedeći važan čimbenik rasta, razvoja i općenito ograničavajući čimbenik uspješnog uzgoja oraha. Važno je da tijekom pet do šest tjedana nakon cvatnje padne dovoljno kiše jer u to vrijeme nastupa najjači rast mladica i plodova. Zbog manjka vode u tom razdoblju može doći do otpadanja plodova ili oni ostaju sitni. Nedostatak vode u kolovozu uvjetuje niži randman jezgre. Ako u tlu nema dovoljno vode, zametanje plodova je slabije, a porast mladica usporen. Smanjuje se intenzitet fotosinteze, a stabla s malo rezervnih organskih tvari podložna su napadu parazita i lakše stradavaju od niskih zimskih temperatura. Najbolje je da vlažnost zraka bude oko 70%. Orah godišnje zahtijeva oko 900 mm prirodnih oborina. Na lakšim, pjeskovitim tlima jače dolaze do izražaja negativne posljedice nedostatka vlage. Orah ne podnosi stajaću podzemnu vodu jer je korijen osjetljiv na manjak kisika. Uz potoke i rijeke, gdje se dio korijenja nalazi izravno u vodi, orah može uspijevati jer je tekuća voda bogata kisikom.

Uređenje i priprema tla za podizanje nasada oraha

Cilj uređenja i pripreme tla za podizanje voćnjaka je stvaranje povoljnih uvjeta za brzi ulazak voćaka u produktivnu dob, te postizanje visokih priroda kvalitetnih plodova oraha. Uređenje i priprema tla obuhvaćaju:
● krčenje prethodne višegodišnje kulture (ako postoji)
● uništavanje korova
● ravnanje terena
● agromeliorativne zahvate
● rigolanje i prema potrebi podrivanje tla
● fina priprema rigolanog tla za sadnju
● kopanje jama za sadnju.

Na temelju analize tla provodi se gnojidba organskim i mineralnim gnojivima. Orasi se sade nakon vegetacije, od otpadanja lišća u jesen do početka vegetacije u proljeće, jer su sadnice posađene u jesen bolje pripremljene za start vegetacije. Ako se sadnja planira u proljeće, treba je obaviti što ranije jer se kasnije povećava postotak osušenih sadnica. Neke od kvalitetnih sorti koje se posljednjih godina mogu naći na hrvatskom tržištu su Šejnovo, Drjanovski, Elit, Saturn, Šampion, Plovdivski, Apolo, Sulfred, Jupiter, Tisa, Geisenheim 139, Maribor, Franquette, Seifeldorf, Mars, Lake i dr. Na primjeru proizvođača koji ima 5 ha i prinos 2,5 tone/ha oraha prikazana je kalkulacija proizvodnje oraha za kontinentalnu Hrvatsku u nasadu u punoj rodnosti. Ukupna ulaganja u nasad oraha su 396.614 kn ili 79.323 kn po hektaru. Većina ulaganja se provodi u prvoj godini podizanja (328.010 kn ili 83%). Prihodi u punoj rodnosti su 350.000 kn, a troškovi materijala i rada su 94.495 kn. Doprinos pokrića ili financijski rezultat gospodarstva je 32.040 kn po hektaru ili 160.201 kn ukupno. S uračunatom amortizacijom ukupni su troškovi 177.901 kn, a dohodak je 172.099 kn ili 34.420 kn po hektaru. Na toj je razini cijena koštanja 14,00 kn/kg. U slučaju da gospodarstvo ima plaćene stalne radnike, njihov trošak je oko 120 tisuća kuna godišnje, pa je bruto dobitak 52.099 kn ili 10.420 kn po hektaru. Neto dobit ulagača je tada u punoj rodnosti 41.679 kn. U svakom slučaju, radi se o isplativoj investiciji koja svoju korist pokazuje nakon duljeg razdoblja podizanja nasada i dolaska u punu rodnost. Dodatna korist pri krčenju nasada je vrijednost drvne mase i služi kao motivacija nasljednicima gospodarstva da obnove ovu ili neku drugu voćarsku proizvodnju.

Drvo oraha

Drvo oraha je vrlo kvalitetno, smeđe i srednje smeđe boje i koristi se za izradu namještaja, glazbenih instrumenata i rezbarenje, a furnir napravljen od orahovog drva smatra se najkvalitetnijim. Nekada se rabilo za izradu trupa kočija, kotača i drški pištolja. Od sjemenke oraha (jezgre), dobiva se ulje za poliranje drveta, tj. namještaja od drveta. Jednima je orahovo drvo samo hladovina, drugima zarada od prodaje plodova oraha, nekima naslijeđe koje ostavljaju za budućnost ili jednostavno od davnina obilježje dvorišta, no nikako nije zanemariva činjenica da je orahovo drvo uvijek bilo na cijeni.

Prethodni članakTeškoće kod vrenja mošta
Sljedeći članakProšarana teletina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.