75 dag špinata
8 dag pinjola
20 dag sira gorgonzole
2 žlice mrvica
2 jaja
teleću plečku bez kostiju tešku 2 kg
2,5 dl juhe
1,5 kg vrlo sitnih krumpira
12 sitnih rajčica
2 grančice ružmarina
20 dag polutvrdog masnog sira

Probrani, oprani i ocijeđ eni špinat zagrijavajte u poklopljenom loncu na niskoj temperaturi da omekša. Ocijedite i krupno nasjeckajte. Pinjole popržite u tavici bez masnoće. Pomiješajte ih sa špinatom, dodajte nasjeckanu gorgonzolu, mrvice i jaja, te posolite i popaprite. Prorežite plečku i produbite zareze. Istucite meso. Lagano posolite i popaprite, te sve proreze dobro ispunite nadjevom. Savijte meso i čvrsto omotajte tankom uzicom. Pecite 10 minuta u pećnici zagrijanoj na 160 stupnjeva, podlijte juhom i pecite još 1 sat. U me đuvremenu ogulite krumpire, poslažite ih oko mesa, dodajte ružmarin i pecite desetak minuta. Povisite temperaturu na 180 stupnjeva i pecite još 40 minuta. Tada dodajte rajčice tako da prerezani dio bude odozgo. Pecite još 6 – 8 minuta. Meso premjestite na čisti lim, te ukriž poslažite sir narezan na rezance. Zapecite u dobro zagrijanoj pećnici da se sir otopi i malo posmeđ i.

Prethodni članakHranidba stoke
Sljedeći članakRagu od kobasica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.