Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?

118

""Batat (Ipomoea batatas) je višegodišnja povrtna kultura koja se u engleskom govornom području naziva slatkim krumpirom (sweet potato), no on s krumpirom koji pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) nema nikakve veze. Porijeklom je iz Latinske Amerike, od kuda se proširio po tropskim područjima širom svijeta. Upotrebljava se već najmanje 5000 godina, a u Europi nije bio poznat do 1492. godine. Danas se smatra jednim od najhranjivijih vrsta povrća. Najveći svjetski proizvođač batata je Kina, koja proizvodi 71% ukupne svjetske proizvodnje batata i posjeduje 43% površine pod ovom kulturom, dok je kod nas gotovo nepoznat široj javnosti.

Velika vrijednost batata je u značajnoj količini beta karotena koji sudjeluje u regeneraciji kože i sluznice, te je snažan antioksidans. Budući da ne sadrži kolesterol pogodan je za dijetalnu prehranu. Siguran je za dijabetičare zbog niskog glikemijskog indeksa, a mineral kalij kojeg sadrži pomaže održavanju zdravlja srca i krvožilnog sustava. Osim u ljudskoj prehrani batat je vrlo vrijedan i u hranidbi domaćih životinja, što ga čini potpuno iskoristivom kulturom.

Hranjiva vrijednost

Za hranu se koriste sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno zovu gomoljima, kao i mlado lišće. Prije upotrebe potrebna je termička obrada. Da bi kvalitetno rastao batatu je neophodno 3-5 mjeseci bez mraza. Uzgaja se vegetativno, iz sadnica, koje na otvoreno u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu oko 15. svibnja, odnosno oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10°C.

Pogodne lokacije za uzgoj

Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu pogodne lokacije za uzgoj batata u kontinentalnom dijelu Hrvatske su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje i Moslavina. U mediteranskom dijelu odgovara mu Istra, Primorje s otocima, Dalmacija s otocima, te dalmatinsko zaleđe. Pri odabiru pogodnog područja uvijek je potrebno voditi računa o uvjetima pojedine mikrolokacije, da ne bi došlo do proizvodnog neuspjeha. Presadnice se proizvode u zaštićenom prostoru uz vrlo visoku temperaturu i vlagu, te su nakon dva mjeseca spremne za sadnju na otvorenom. Sade se na razmake 1,2×0,3-0,4 m, što ovisi o radnom zahvatu strojeva za postavljanje PE-malča i onih za berbu, ako je mehanizirana.

Kod uzgoja je neophodno paziti na plodored, jer batat na istu uzgojnu površinu može tek nakon tri godine. Treba paziti ako dolazi na površinu na kojoj je ranije uzgajan kukuruz, jer može doći do oštećenja korijena uslijed ostataka herbicida.

Pri takvim razmacima sadnje dobiva se sklop od 20 000 – 27 000 biljaka/ha, što uz cijenu sadnica koja se kreće od 1-2 kn/ komadu, znači da je za početak proizvodnje potrebno ulaganje od 20.000 – 54.000 kn/ha. Taj trošak se može smanjiti vlastitim uzgojem sadnica, naravno uz uvjet da gospodarstvo posjeduje odgovarajući zaštićeni prostor. Preporuka je da se sadi na ostalog sprječava rast korova koji može smanjiti prinos. U uzgoju batata obično nema većih šteta od bolesti i štetnika, iako su 2012.g na području Velikih Zdenaca pronađene na batatu u zaštićenom prostoru gusjenice vrste Helcystogramma triannulella, koje nisu nađene na otvorenom. Gusjenice su u velikom broju pronađene tijekom srpnja i kolovoza. Budući da se gusjenice hrane lišćem, a batat formira puno lisne mase, u skoroj budućnosti ne očekujemo gospodarsku štetu, no ovim putem vas upozoravamo na pojavu novog štetnika. Kako mu je za pravilan razvoj potrebno 25 mm vode tjedno, za ostvarivanje planiranih prinosa potrebno mu je osigurati natapanje. U proizvodnji je potrebno računati i na troškove gnojidbe, za koju je potrebno 50 kg dušika, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru, ovisno o stanju u tlu. Na manjim površinama batat je moguće brati ručno (štihačama) što svakako poskupljuje proizvodnju, dok se na većim koristi mehanizacija – prepravljeni kombajni za krumpir ili posebno pripremljeni plugovi.

""Berba

Ovisno o sorti i roku sadnje u tehnološku zriobu dolazi već za 80 dana od dana sadnje. Brati ga treba jako oprezno da bi se oštećenja korijena svela na minimum, a berbu svakako treba dovršiti prije pojave prvih mrazeva.

U Hrvatskoj je 2014. godine pod batatom bilo 50 ha površine, a otkupna cijena kilograma korijena komercijalne vrijednosti iznosila je 4-5 kn. Dakle, uz prosječan prinos od 15 t/ha korijena komercijalne vrijednosti moguće je ostvariti prihod od 60.000 do 75.000 kuna. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju njihovo nam je tržište otvoreno, tim više što naša kvaliteta nije upitna. Problem je što su nam proizvedene količine premale za izvoz, pa je i u ovoj proizvodnji neophodno udruživanje proizvođača radi zajedničkog izlaska na tržište, i zajedničkog dijeljenja troškova koji pri tome nastaju (transport, marketing, troškovi pakiranja i slično).

Komercijalno su vrijedni korijeni batata težine 150 – 800 grama, dok se oni lakši ili teži mogu koristiti za proizvodnju brašna. Prosječan prinos komercijalnog batata je oko 15 t/ha, a može se kretati između 10 i 25 tona po hektaru. Zdravi korijenovi batata se mogu skladištiti do 7 mjeseci na temperaturi oko 15˚C i uz relativnu vlagu zraka 85-90%, uz uobičajeni gubitak do 6% početne mase. Veliki je interes austrijskog i njemačkog tržišta, a veleprodajne cijene koje se na stranom tržištu mogu postići su puno povoljnije za proizvođače, i iznose 6-7 kn/ kg, čak i do 1€/kg, ovisno o kupcu, načinu pakiranja i transportu.

S duhana na batat

Prva komercijalna proizvodnja batata u Hrvatskoj pokrenuta je na poljoprivrednoturističkom imanju poljoprivredne zadruge Ergela-Višnjica još 2005. godine. Danas je Virovitičko-podravska županija vodeća po proizvodnji batata u Hrvatskoj, a u PZ Višnjica razvijaju ideju prelaska s proizvodnje duhana, koja je u ovoj županiji dosta raširena, na proizvodnju batata kao iznimno zanimljive i komercijalno vrijedne kulture. Također postoje nastojanja da se dio proizvodnje batata proizvodi s ekološkim certifikatom, čime bi mogao postići bolju cijenu na tržištu. U ovoj županiji se nadaju da bi do kraja 2015. godine trebao zaživjeti projekt po kojemu će biti zasađeno 240 ha površine (80 ha stevije, 80 ha batata i isto toliko konoplje) u suradnji s 80 kooperanata, zajedno sa izgradnjom pogona za preradu gomolja batata u brašno i hladno prešano ulje od konoplje.

Proizvodnjom batata na ekološkim principima bavi se i Marko Pljuskavac koji svoje proizvode prodaje na osječkoj tržnici. Ističe da je 2014. godina bila dosta nepovoljna za batat radi velike količine kiše, a maloprodajne cijene su se kretale od 10-13 kn/kg. Stoga je za proizvođače koji imaju manje količine, izvrsno rješenje za postizanje viših prodajnih cijena izravan kontakt s potrošačima.

Kako se batat proizvodi iz presadnica dio proizvođača je orijentiran na tu proizvodnju, kao Agrobatat Suhopolje koji više ne proizvodi korijen na vlastitim površinama, već se isključivo bavi proizvodnjom sadnica. Batat je definitivno komercijalno zanimljiva kultura, za koju postoje i dobre izvozne mogućnosti. Kao i u svakoj proizvodnji potrebno je udruživanje proizvođača, koje bi omogućilo zajedničku ponudu veće količine proizvoda, kao i zajedničko stvaranje pogona za preradu, sortiranje, pakiranje i slično, te u konačnici ostvarivanje boljeg prihoda za sve članove.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakHGK na Međunarodnom sajmu poljoprivredne mehanizacije u Alžiru
Sljedeći članakNovi propis o fleksibilnoj primjeni odredbi propisa o hrani(Higijenskog paketa)
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.