Batat je izuzetno interesantna povrtna kultura i sve više zastupljena u ishrani ljudi i u uzgoju u Hrvatskoj. S obzirom na mikroklimatske uvjete i lokaciju uzgoju u našim kontinentalnim krajevima jako dobro uspijevaju razne sorte batata.

Batat se uzgaja iz presadnica koje se sade u polje od kraja travnja do početka lipnja u kontinentalnom dijelu te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Sadi se ručno ili strojno sadilicama. Presadnice se najčešće sade na 120 x 30 – 40 cm razmaka u sklop od oko 20 000 biljaka/ha, odnosno 2 biljke na m2. Broj presadnica po hektaru varira ovisno o nagnutosti terena. Tako npr. na nagnutim terenima gdje je strojno teže postići pravilan razmak redova gustoća sklopa je manja i bude otprilike oko 15 000 sadnica na hektar. Za sadnju je od velike važnosti da se sadnice namoče dobro u vodu prije sadnje kako bi postigli bolje ukorjenjivanje presadnica i razvoj same biljke.

Uz sve navedeno jako je bitna redovita prihrana i navodnjavanje tijekom vegetacijske sezone. Preporuča se 3-4 puta pljevljenje između redova i barem 1 pljevljenje unutar redova oko sadnica. Što je manje korova oko sadnice batata, postoji veći prostor za razvoj gomolja, usvajanje hranjiva iz tla i razvoj sadnice.

Jedna od najvažnijih stavki gnojidbe je svakako prihrana batata koja dolazi već mjesec dana nakon sadnje. Preporuča se prihrana prvo s dušikom i kalijem. Dušik omogućuje bolji razvoj lisne površine kako bi batat što bolje upijao hranjive tvari putem lista. Nakon toga slijedi prihrana kalijem za debljanje gomolja, koja omogućuje također i skraćivanje vegetacije batata ispod 120 dana. Prihrana se može raditi svakih 10 – 14 dana u nasadu. Ona omogućuje batatu također otpornost na sušu i osigurava mu dovoljno hraniva do same berbe. Gnojidba ovisi o prethodnoj kulturi i o rezultatima kemijske analize tla. Na loše strukturiranim tlima moguća je i uporaba stajnjaka ili komposta.

Kupci najviše u nas preferiraju narančasti batat koji je zbog svoje rasprostranjenosti najzastupljeniji u upotrebi.

Narančasti batat

 class=

Preporuča se sadnja presadnica od kraja travnja do početka lipnja. Značajka mu je narančasta boja kore izvana te narančasta boja mesa iznutra. Vađenje gomolja se preporuča već nakon 3,5 do 4 mjeseci, ovisno o vegetacijskog sezoni i vlagi tla. Gomolji su najčešće duguljasti i težine od 100 – 700 grama. Urod narančastog batata po grmu iznosi oko 1 kg u prosjeku. Izuzetno je hranjiva namirnica, puna vlakana, preporučljiva osoba s dijabetesom, maloj djeci i kao kombinacija uz razna vrsta jela. Slatkasti okus ove sorte batata i struktura ploda sve više je prepoznatljiv u kulinarskoj pripremi raznih jela.

Crveni batat

Crveni batat ima crvenu boju kore te bijelu boju mesa. Gomolji crvenog batata nešto su više okruglastog oblika ili čak blago nepravilnog oblika, težine od 100 pa čak do 900 grama. Vađenje gomolja se preporuča već nakon 3 mjeseca od sadnje ovisno o klimatskim uvjetima, pripremi tla i njezi nasada tijekom vegetacije. Urod crvenog batata po grmu iznosi oko 1,5 kg u prosjeku. Meso bijele boje je manje slatkastog okusa za razliku od narančastog, te je jako dobra kombinacija u pripremi variva i pirea kao prilog uz jelo.

 class=
Bijeli i crveni batat nakon iskopa

Bijeli batat

Bijeli batat ima bijelu koru i bijelo meso. Gomolji su izduženog i okruglastog oblika težine od 100 do 800 grama. Preporuča se za različite vrste variva, pečenje i pire. Gomolj batata se vadi isto kao i crveni batat već nakon 3 mjeseca, a što vrijeme dalje odmiče može doći do pucanja gomolja batata i daljnjeg debljanja gomolja. Urod bijelog batata po biljci iznosi u prosjeku oko 1,5 kg.

Ljubičasti batat

 class=

Jedna od rjeđe zastupljenih sorti batata u uzgoju te izuzetno specifičnog okusa. Gomolji i meso su ljubičaste boje težine od 100 do 600 grama. Ljubičasti batat ima više izduženi gomolj te duže razdoblje vegatacije. Vađenje se preporuča nakon 4 do 4,5 mjeseci ovisno o zadebljanju gomolja u tlu. Urod ljubičastog batata po grmu iznosi oko 0,8 kg u prosjeku. Veliku primjenu ima u slastičarskoj industriji kao bojilo, dekorativnu primjenu u kulinarstvu te za pečenje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje