Batat (Ipomea batatus) je tropska biljka iz porodice slakova. Kod nas se uzgaja iz presadnica dobivenih od korjenovih izdanaka (gomolja), koje se sade na otvoreno kada prođe opasnost od mrazeva i niskih temperatura.

Za proizvodnju presadnica odabiru se zdravi gomolji, bez oštećenja. Gomolji se stavljaju u sanduke na naklijavanje u zaštićeni prostor, gdje će se osigurati dovoljno svjetla i optimalna temperatura za rast izdanaka (grijani plastenik ili staklenik). U sanduke se stavi sterilni supstrat (treset),  a na suspstrat se gomolji lagano utisnu, tako da mogu primati vlagu s donje strane. Supstrat je potrebno održavati vlažnim. Temperatura za naklijavanje izdanaka batata treba biti od 25 do 30°C. Na 1m² sadi se oko 100 korjenova, tako da se ne dotiču.

U  roku od 1 do 2 tjedna pupovi počnu tjerati. Tada malo snižavamo temperaturu da izboji ne budu previše tanki i dugački. Gomolji se na naklijavanje mogu staviti u veljači ako se sadnja planira u svibnju.

Nakon 4 do 6 tjedana prvi izboji su spremni za presađivanje u kontejnere napunjene specijalnim supstratom za uzgoj presadnica povrća.

Za sadnju na 1 ha, potrebno je 20 do 30 tisuća presadnica, tj. za 100m² potrebno je oko 200 do 300 takvih presadnica.

Sadnja u kontinentalnom području RH može se obaviti iza 15. svibnja ako to dozvole vremenski uvjeti, a u priobalnom području se mogu saditi i ranije.

Izboji dugi 15-25 cm čupaju se iz kontenjera i sade na stalno mjesto kad je temperatura tla viša od 18°C. Sade se na razmak između redova 100-120 cm, a unutar redova 30-50cm, na dubinu od 5-10 cm, tako da su 2-3 koljenca u tlu. Poželjno je da presadnice imaju jako dobro razvijen korijen radi bržeg rasta i razvoja biljke.
Što je temperatura tla veća izboji se brže ukorijene i nastave rast. Na uzdignutim gredicama pokrivenim malčom od crne polietilenske folije brže se postižu povoljni uvjeti za rast, i postiže se povećani prinos.
Tijekom vegetacije vriježe batata brzo zatvore redove pa se plitka međuredna obrada tla preporuča samo na početku uzgoja. Između redova na manjim površinama tlo se može pokriti slamom strnih žitarica da bi se spriječio rast korova.
Navodnjavanje se preporuča u početku dok se sadnice ne ukorijene, kasnije ovisi o vremenskim uvjetima (ako se pojavi dugotrajna suša, potrebno je obaviti navodnjavanje). Ako se pretjera s navodnjavanjem može doći do pojave više sitnih gomolja.
Jedna biljka daje i do tri kilograma korijena ako se osigura optimalna gnojidba i svi ostali uvjeti potrebni za normalan razvoj biljke.
Batat je biljka koja je pogodna za ekološku proizvodnju, jer još nema bolesti koje bi stvarale štetu. Od štetnika jedino je problem sa zemljišnim štetnicima (žičnjaci, glodavci i sl.).

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/ (Srećko Kostelić, dipl. ing. agr.)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovećana financijska sredstva za preradu na 462 milijuna kuna
Sljedeći članakZimski pregled jabučastog voća na štetnike
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.