""Pitomi kesten je listopadno drvo u srodstvu s bukvom i hrastom, koje može narasti do 25 m visine i godišnje dati više od 200 kg plodova, te doživjeti starost od 500 godina i više. Javlja se u šumskim zajednicama s hrastom kitnjakom i grabom (na Medvednici), a nalazi se i na obroncima Učke i okolici Lovrana te Opatije. Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a po Europi se počeo širiti iz Grčke. Kesten cvjeta početkom lipnja, a plodovi dozrijevaju početkom listopada. Voli kiselo tlo bez vapna, a ne podnosi veću vlagu, pa ga nema u vlažnim i hladnim dolinama. Rasprostranjen je od 200-600 metara nadmorske visine, a budući da je heliofi lna biljka, preferira južne ekspozicije i umjerene inklinacije terena.

Visokovrijedna namirnica

Plod kestena je nutritivno visokovrijedna namirnica čiji glavni sastojak je škrob, po čemu ga se može usporediti s krumpirom. Zbog tog svoj stva od njegovih plodova proizvodi se i brašno, koje se obično miješa s brašnom žitarica, a rasprostranjeno je u upotrebi u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, te se odlikuje lakom probavljivošću.

Poput lješnjaka i badema, niti kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

U Europskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s pro izvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španjolska i Francuska. Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.

Do 2009. godine u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaže kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na manjim površinama u Istri. Na području Sisačko-moslovačke županije, u na selju Gornja Bačuga nalazi se pokusni nasad pitomog kestena.

U svijetu se pak, najviše u Italiji i Kini, puno radi na selekciji boljih sorti kestena koje se uzgajaju u intenzivnim nasadima, te se time postižu znatno bolji prinosi. Kod nas je poznata selekcija marun, koji je oplemenjena sorta divljeg kestena nastala cijepljenjem plemkama maruna, a najviše ga ima u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage. On je veći, slađi i svjetlije ljuske od običnog kestena, te je jedna od najkvalitetnijih sorti koja se izvozila još u 17.st., a vrhunac proizvodnje i izvoza je doživjela u 19.st. Nažalost, nakon toga je slijedila stagnacija i pad proizvodnje kako maruna, tako i drugih sorti kestena. Jedan od uzroka gubitka gospodarske vrijednosti svakako je rak kestenove kore koji uzrokuje gljivica Cryphonectria parasitica. Intenzitet zaraze varira ovisno o položaju, nadmorskoj visini i načinu gospodarenja. Zapaženo je da je na višim nadmorskim visinama i na sjevernim ekspozicijama zaraza slabija. Rak kore uzrokuje oštećenje stabla i djelomično ili potpuno sušenje zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.

Troškovi osnivanja nasada

Za 1 ha površine potrebno je 120-150 sadnica kestena, za koje je potrebno od 15.000- 20.000 kn, a koje mogu dati 3-5 tona ploda u punoj rodnosti. Kada plodovi dozore moguće ih je otresati, bilo ručno čime je moguće ubrati oko 15 kg ploda dnevno, bilo strojno – usisivačima koji dnevno beru 200-250 kg ploda. Cijena takvog stroja iznosi 8-12.000 €. Plodove je moguće i pustiti da sami padnu na tlo, pa onda obaviti berbu. Skladište se pri relativnoj vlazi zraka od 80% i temperaturi od 0°C, te ih je u tim uvjetima moguće čuvati 2-3 mjeseca.

U investiciji najveći udio imaju troškovi sadnica s udjelom od 19% u ukupnoj investiciji. To je i razumljivo budući da je za dobar urod nužna sadnja selekcioniranih sadnica visoke kvalitete koje imaju visoku nabavnu cijenu.

""Sadnja sjemenjaka nije preporučljiva jer se dobivaju biljke neujednačene kvalitete i rodnosti. U intenzivnim nasadi ma ovakvoga tipa neop hodno je navodnjavanje, da bi sadnice razvile svoj genetski potencijal i dale očekivani urod. Sustav za navodnjavanje čini 8% troška investicije. Kesten se prodaje na tržištu za konzumaciju u svježem stanju ili za preradu. Ranosezonski kesten ostvaruje veću prodajnu cijenu od kasnojesenskog. U Hrvatskoj se kesten uglavnom konzumira na tradicionalan način, kuhan ili pečen, i to samo u sezoni sazrijevanja dok je tržište ostalih prerađevina kestena jako skromno. Treba napomenuti da u kalkulaciju nisu ušli fi ksni troškovi kao što su amortizacija, te trošak stalno zaposlenih radnika. Ovakav prinos je moguće ostvariti samo uz visokokvalitetne sadnice njegovane odgovarajućim agrotehničkim mjerama, uključujući natapanje. Kalkulacija je rađena za godine pune rodnosti nasada, koje se kod pitomog kestena ostvaruju oko 15. godine starosti. U troškovima se ističe trošak berbe s udjelom od 36%, koji bi u slučaju ručne berbe bio još puno veći. Uzgoj pitomog kestena može biti zanimljiv, osobito uzgoj maruna koji postiže i duplo višu otkupnu cijenu od ostalih sorti kestena , ali je potrebno kod podizanja nasada koristiti kvalitetne sadnice, uz korištenje natapanja za ostvarivanje visokih prinosa. Investicija u nasad traje četiri godine, a nasad u puni rod ulazi oko 15-te godine. Zbog raka kestenove kore, koji napada europske sorte kestena i marune, u osnivanju nasada je potrebno razmisliti o sadnji križanaca europskog kestena s japanskim ili kineskim, jer njih osim otpornosti na rak kore karakterizira i raniji ulazak u rodnost, što može povećati ekonomičnost, ali se kao ograničenje javlja osjetljivost na kasne mrazeve.

""
""
""
""
"" 

"" 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKrtičina torta
Sljedeći članakOtvaranje tržišta Bliskog istoka za goveda i ovce podrijetlom iz Republike Hrvatske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.