Kolika je zarada po butelji?

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj karakterizira duga tradicija proizvodnje grožđa, kao i raznolikost autohtonih sorti grožđa. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je samo oko 0,4 % EU-28 proizvodnje. Osim u Hrvatskoj, i u svijetu vinogradarstvo i vinarstvo je važna poljoprivredna grana.

Gledajući globalno, najvećim proizvođačem vina smatra se Italija (4.250.000 l). Nju prate Francuska (3.641.900 l), Španjolska (3.248.000 l), SAD (2.333.900 l), Australija i Argentina. Na razini EU u 2019. g. veći proizvođači su još Portugal (5% proizvodnje EU), Njemačka (4%) i Mađarska (2%). Ukupna proizvodnja vina u EU (2019. g.) bila je oko 16 milijardi litara.

Površine pod vinogradima bilježe ponovni rast

Od ukupne korištene poljoprivredne površine u RH (1,5 milijun ha) vinogradi čine tek 1,42 % korištene poljoprivredne površine. Ukupne površine (u ha) pod vinogradima u razdoblju od 2012. do 2019. g. imaju trend pada. U posljednjoj promatranoj godini – 2020.-oj bilježe rast od 8,22 % u odnosu na 2019. g.

Nastavno na proizvodne površine, vidljivo je kako je proizvodnja grožđa u Hrvatskoj volatilna iz godine u godinu s najvećim vrijednostima proizvodnje grožđa (u tonama) u 2012. i 2013. g. U posljednjih sedam godina (2014.-2020.g.) nisu dostignute proizvedene količine grožđa kao što su bile u 2012. ili 2013. g. Tako je vidljivo kako je u 2020. g. zabilježen nešto veći urod grožđa u odnosu na 2019. g.

Proizvodnja vina prati statistiku proizvodnje grožđa te je tako vidljiva promjenjivost proizvodnje vina kroz promatrano razdoblje (2012.-2020.). U 2012.g. zabilježena je najveća proizvodnja vina preko 1,290 tis. hl, dok je sljedećih godina vidljiv pad. U Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, u 2020. g. proizvedeno je 800 tisuća hl vina. Od toga najveći udio u Panonskoj Hrvatskoj (300 tis. hl), Jadranskoj (273 tis. hl), Sjevernoj (219 tis. hl) i u Gradu Zagrebu samo 8 tis. hl.

Četiri vinogradarske regije

Prema Zakonu o vinu (NN 32/2019) i Pravilniku o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze (NN 76/2019) vinogradarska proizvodnja u Hrvatskoj provodi se u četiri vinogradarske regije. To su Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i središnja bregovita Hrvatska.

Prema prijašnjem Pravilniku, a zbog različitih klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj bila su podijeljena na tri regije: Zapadna kontinentalna Hrvatska, Istočna kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje su u vezi s vinogradarskim zonama proizvodnje B, C1 i C2. U odnosu na zemljopisna područja uzgoja vinove loze, vino se u Hrvatskoj štiti zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) na razini vinogradarske podregije, vinogorja i VV položaja. Također i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) na razini vinogradarske regije.

Okvirni proračuni vina u buteljama

Kalkulacije Savjetodavne službe (2020 g.) u nastavku prikazuju okvirne izračune za proizvodnju vina (butelja) ovisno o zonama proizvodnje. Prodajna cijena vina temelji se na prosječnim tržišnim cijenama. Naravno, u praksi su moguće različite prodajne cijene vina i u konačnici odstupanja od prikazanih izračuna. Kalkulacija (pokriće varijabilnog troška – PVT) se sastoji od razlike prihoda i varijabilnih troškova karakterističnih za proizvodnju vina u svakoj regiji.

Najveći udio varijabilnog troška (53 %) čini trošak proizvodnje vina. Zatim trošak sirovine (grožđa) te ostali troškovi koji obuhvaćaju provedbu analiza s ciljem puštanja vina u promet, kao i ostali troškovi. Varijabilni trošak grožđa računat je kao trošak otkupa grožđa za potrebe proizvodnje i prodaje vina. Kod proizvođača grožđa i vina ovaj se trošak smatra oportunitetnim troškom koji se prikazuje kod izrade kalkulacija PVT-a. Naravno za preciznije izračune i kalkulacije valja uzeti i fiksne troškove. Oni su specifični za gospodarstvo, a omogućuju realni prikaz očekivane dobiti na gospodarstvu.

U svim prikazanim izračunima, ovisno o regiji proizvodnje vidljivo je pozitivno pokriće varijabilnog troška. Najveći očekivani prihod je u regiji Istra, Kvarner i Dalmacija (C2), dok je najmanji očekivani prihod u regiji Slavonija (C1). Kretanje prihoda prate i troškovi, tako je najveći varijabilni trošak u zoni C2, a najmanji u regiji Slavonija.

U konačnici najveća zarada (nisu uključeni fiksni troškovi) po butelji vina vidljiva je u regiji Istra i Kvarner te Dalmaciji. Tamo ona iznosi oko 20 HRKpo butelji. Nešto manja zarada, oko 17 HRK/butelja, je u regiji Središnja bregovita Hrvatska. Najmanja zarada je oko 13 HRK/butelja u regiji Slavonija.