Plodovi pitomog kestena izvanredno su vrijedna namirnica za ljudsku prehranu. Sadržavaju 40 % škroba, 29 % šećera, 3,4 % masti, 8,3 % bjelančevina, 2,8 % celuloze, 1,5 % mineralnih tvari, 10 – 35 mg vitamina C i niz drugih dijetetsko-terapeutskih tvari. Plod kestena koristi se za potrošnju kao pečen i kuhan ali i u preradi kao kesten pire i kestenovo brašno. Osim u ljudskoj prehrani, kesten je iznimno važan kao pčelinja paša a nadaleko je poznat i cijenjen kestenov med.
Također je važna uloga kestena u hranidbi divljači u šumama gdje je on zastupljen. Kesten je isto tako cijenjen kao izvanredno kvalitetno drvo, ali se i njegov list koristi u farmaceutskoj industriji. Uspješno se uzgaja u cijelom području središnje Hrvatske, gdje se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba. Najviše je stabala kestena u prirodnim šumskim sastojinama na području Banovine. Kestena (marona) ima i u Istri i okolici Rijeke. Mišljenja sam da se kesten može uzgajati i u ostalim dijelovima Hrvatske, uz pravilan izbor podloge i pripreme tla.
Uzgoj pitomog kestena u voćnjacima
Kod nas se kesten tek u posljednjih nekoliko godina počinje uzgajati u voćnjacima, i to zahvaljujući i državnim poticajima za podizanje nasada kestena. Osim izravnog poticanja podizanja nasada, postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina. Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutoga Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno je li ona svrstana u jednostavnu ili složenu.
Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag. Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje, u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Ipak, kesten se još uvijek najviše iskorištava skupljanjem u prirodnim šumama kestena. Međutim u svijetu, posebice u Italiji, Francuskoj i Kini napravljeno je puno na selekciji boljih sorti kestena. U tim se zemljama uzgaja u intenzivnim nasadima. U Kini se čak prakticira uzgoj kestena u gustom sklopu na patuljastim podlogama, što pridonosi bržem prispijevanju u rod. Kod nas bi razvoj kulture kestena trebao ići u dva smjera. Jedan u odabiru domaćih autohtonih sorti kestena te njihovim uvođenjem u intenzivne nasade, a drugi bi bio uvoz poznatih sorti kestena.
Od uvoznih sorti kestena preporučujemo uglavnom talijanske sorte Marrone fiorentino, Antrodoco, Triora, Caprese Michelangelo, Marrone di Marandi, Sangiorgio, Marval, Marsol i dr.
