Kiša, snijeg i vjetar jedni su od rijetkih meteoroloških fenomena koji su besplatni, zasad, ali im je budućnost osigurana visokim cijenama. Dok se za skupa prirodna goriva traže i već nalaze zamjene, za vodu se to ne može reći. Za nju nema zamjene. Svijet polako i sigurno klizi prema nestašici vode, osobito one slatke. Globalne promjene klime, trovanje tla preobilnim količinama mineralnih gnojiva i ispuštanje u zemlju i atmosferu opasnih kemijskih sastojaka učinili su zdravu vodu najprivlačnijom, nužnom i uskoro najskupljom civilizacijskom robom.
Gdje su tu vlasnici biovrtova?
Voćari, cvjećari i povrćari dijele sudbinu katastrofe koju su i sami izazvali zajedno s velikim proizvođačima. Ispiranje nitrata iz mineralnih gnojiva i ostataka pesticida koji dospijevaju u podzemne vode poprima značajne razmjere – čak 20 posto pitke vode u EU sadržava više ostataka agrokemijskih ostataka nego što to dopuštaju propisi. Osobito je opasno ispiranje dušika u vodu koja se poslije pije. Nitrati mogu izazvati opasne zdravstvene tegobe. Nitrat u tlo a poslije u podzemne vode dospijeva padanjem kiselih kiša i gnojidbom umjetnim supstancijama.
Ozbiljan je problem, primjerice u Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji – i životinjski gnoj. To su zemlje s prevelikom koncentracijom stoke i peradi, ali imaju premalo zemlje gdje bi se ti silni viškovi životinjskoga gnoja mogli spremiti. Tvari iz ovih količina ispiru se u tlo i dalje u vodotokove ili u more. Posljedice – pomor ribe i flore i pojava „cvjetanja“ mora. I još jedna dugoročna – ugrožen je opstanak gotovo 50 posto biljnih i životinjskih vrsta, sve one ne mogu opstati bez vode, zdrave vode. Iako planet Zemlja obiluje vodom, samo je jedan posto slatke vode prikladne za život biljaka i životinja. Ostalo su oceani i mora, ali i sve veći postotak zasoljenosti voda iz podzemnih izvora i tekućih voda. Natapanje takvom vodom urod može smanjiti i do 50 posto, a otrovni elementi preko biljaka mogu ući i u hranidbeni lanac. Ipak, u ovom crnom scenariju vlasnici manjih ekovrtova imaju svoju šansu – hvatanje kišnice izravno s krovova u vodospreme, bačve ili betonirane spremnike kakve imaju mnoge kuće za odmor. Kišnica i snijeg sadržavaju razmjerno najmanje onečišćenu vodu, pogotovo ako je kišnica s mjesta gdje nema industrijskih onečišćenja. A korištenje kišnice ili otopljenoga snijega je besplatno.
Budućnost ekovrtova, dakle, ovisi o povremenim oborinama i umješnosti njihova hvatanja i spremanja. Statistika i praksa o meteorologiji svjedoče kako se negativni scenariji polako ostvaruju. Sušna razdoblja u proljeće i ljeto sve su učestalija, a izmjenjuju se s iznenadnim provalama kiša koje oštećuju preostale usjeve dok bujice odnose plodnu zemlju ili kultivirane poljoprivredne površine zatrpavaju muljem. Stručnjaci koji se bave ekologijom u povrćarstvu, voćarstvu i uzgoju cvijeća preporučuju usporedni pristup – radove koji će osigurati hvatanje kišnice i snijega, ali i preorijentaciju u uzgoju kultura u ekovrtovima. Ova druga aktivnost sastoji se u starovjekovnim i novovjekovnim mjerama za zadržavanje vode u tlu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFrancuske preporuke za suzbijanje plamenjače
Sljedeći članakNovi zakoni od 1. siječnja 2009.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.