Zakon o osobnom identifikacijskom broju (NN broj 60/08.)
– Zakonom se uređuje način uvođenja, određivanja, dodjeljivanja, korištenja i poništavanja osobnoga identifikacijskog broja te prava i obveze nadležnih tijela i ovlaštenih pravnih osoba u provedbi odredaba ovoga Zakona, a u svrhu povećanja djelotvornosti pravnoga sustava. Osobni identifikacijski broj stalna je identifikacijska oznaka svake fizičke i pravne, domaće i strane osobe u RH koja se koristi u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka. OIB se sastoji od jedanaest znamenki, i to od deset znamenki koje su određene slučajnim odabirom i ne sadržavaju informacije koje pokazuju vezu s obveznikom osobnoga identifikacijskog broja kojemu je dodijeljen te od jedne znamenke koja je kontrolni broj.
Pravilnik o osobnom identifikacijskom broju (NN broj 1/09.)
– Pravilnikom se razrađuje provedba Zakona o osobnom identifikacijskom broju: postupak određivanja, dodjele i dostave osobnoga identifikacijskog broja, sadržaj evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima, oblik i sadržaj zahtjeva za dodjelu OIB-a, način razmjene i korištenja podataka kao i druga pitanja kojima se uređuje primjena zakona.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN broj 85/08.) i Ispravak Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN broj 110/08.)
– Zakonom se radi zaštite materinstva, njege novorođena djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskoga i poslovnog života propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga zakona. Rodiljni dopust traje prvih šest mjeseci od rođenja djeteta, pri čemu je majka obvezna iskoristiti samo prva 42 dana dopusta, a zatim će to pravo moći iskoristiti i otac. Nakon rodiljnog dopusta roditelji imaju pravo na šesto mjesečni roditeljski dopust, a zakon im dopušta da ga iskoriste do osme godine djetetova života odjednom ili u dijelovima, u razdoblju koje im najviše odgovara. Za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta roditelj će primati naknadu u iznosu pune plaće, a za drugih šest mjeseci 80 % proračunske osnovice, a majke koje doje imat će pravo na stanku za dojenje.
Podsjećamo da pravo na obvezno mirovinsko osiguranje u prvoj godini života djeteta (članak 15. Zakona o mirovinskom osiguranju) ima većina nezaposlenih roditelja koji nisu osigurani kao radnici, obrtnici, poljoprivrednici, samostalna djelatnost ili možda koriste produženo osiguranje, i to pod uvjetom da je dijete hrvatski državljanin, te da zajedno s djetetom imaju prebivalište u Hrvatskoj. Prijavu na mirovinsko osiguranje po toj osnovi roditelji moraju sami predati u područnoj službi Zavoda.
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu (NN broj 149/08.)
– ovim se Zakonom uređuju prihodi, primitci, rashodi i izdatci Državnog proračuna RH za 2009. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Budući da su u proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa, svake se godine utvrđuje osnovica za obračun naknada i drugih primanja, koja se nije mijenjala i iznosi 3 326,00 kuna.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakInfluenca (gripa) svinja
Sljedeći članakDud uskoro u sustavu poticaja
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.