Nedostaci proizvodnje peršina u Hrvatskoj

53

""Peršin (Petroselinum crispum) dvogodišnja je biljka iz porodice štitarki. Biljka prve godine stvara listove koji su prepoznatljivog mirisa, a druge godine, žućkastozelene cvjetiće koji su skupljeni u štitce, i iz kojih nastaje sjeme. Omiljen je začin u mnogim zemljama, na svim kontinentima. Porijeklom je iz područja Mediterana, a pradomovina mu je Sardinija. U mnogim zemljama južnog dijela Europe raste kao divlja biljka, zahvaljujući pticama koje raznose sjeme. Stari Grci su peršin smatrali svetom biljkom, koju nisu jeli već su od nje radili vijence za ukrašavanje junaka. Do kraja Srednjega vijeka koristio se isključivo kao ljekovita i ukrasna biljka.

List peršina sadrži 6% ugljikohidrata, 3% proteina i 0,8% masti, a u odnosu na list korijen sadrži više ugljikohidrata. Značajan je izvor vitamina C, A i K, kao i minerala kalija, željeza i magnezija. Eterična ulja koja sadrži pomažu u zaštiti od raka, posebno raka pluća i neutraliziraju štetne kemijske tvari poput dima cigareta, dok flavonoidi vežu slobodne radikale. Dobar je izvor folne kiseline koja je važna u zaštiti kardiovaskularnog sustava. Uz to je dobar diuretik i pomaže kod problema s prostatom, što su znali još i stari Egipćani.

Uzgoj

Danas se uzgajaju dvije podvrste peršina:
• Peršin listaš (Petroselinum crispum ssp. crispum)
• Peršin korjenaš (Petroselinum crispum ssp. tuberosum)
Kod uzgoja peršina listaša prioritet je uzgoj lišća, pa se nasad 2 do 3 puta u toku sezone kosi, a nakon svakog otkosa prihranjuje s 30-50 kg/ha dušika. Ako se uzgaja na manjim površinama, što je češće, bere se ručno, otkidanjem vanjskih listova, što svakako poskupljuje proizvodnju, ali ujedno omogućava i najveći prinos. Prosječan prinos peršina listaša iznosi oko 45 t/ha svježeg lišća, a moguće ga je skladištiti do 8 tjedana u hladnjači na temperaturi od -1 do 0°C i 95% relativne vlage zraka. Kod peršina korjenaša prioritet je uzgoj korijena, uz koji ide i lišće, a ostvaruju se prosječni prinosi od 15-30 t/ha korijena i 20-30 t/ha svježeg lišća. Ovaj peršin proizvodi se u dvije varijante: kao poludugi i dugi, ovisno o duljini korijena. Peršinov list je moguće i sušiti, čime mu se produžuje trajnost i omogućuje lakše skladištenje. Sušeni peršin ima desetinu težine svježeg lista, ali i puno veću cijenu u odnosu na svježi.

""

Organizacija proizvodnje povrća za sušenje

Glavni potrošač sušenog povrća u Hrvatskoj je prehrambena industrija Podravka koja za podmirenje vlastitih potreba, za proizvodnju juha i vegete mora uvoziti gotovo sve. Olivija Jakopec, članica uprave Podravke, ističe da je prehrambenoj industriji u Hrvatskoj teško nabaviti potrebnu sirovinu, a kao primjer je naveden i peršinov list. Stoga je neophodno međusobno udruživanje proizvođača, čime bi osigurali dovoljnu količinu kvalitetnog proizvoda standardiziranog za potrebe industrije, te prekinuli potrebu za uvozom. Veliki je problem za proizvođače i otkupljivače što u Hrvatskoj ne postoji sušara, budući da ona u Vrpolju zbog stečaja nije u funkciji, a nedostaje i hladnjača. Optimalnom količinom sušenog povrća na jednom mjestu smatra se 700 t, i trebalo bi graditi sušare takvog kapaciteta s pratećim objektima. Sušare treba raditi u neposrednoj blizini primarne proizvodnje radi smanjivanja prijevoznih troškova na najmanju moguću mjeru. Proizvođači s Podravkom mogu sklopiti ugovor o otkupu, a prednost imaju oni u blizini pogona, kao i oni koji mogu osigurati veće količine ili imaju u posjedu hladnjače ili sušare u kojima povrće mogu čuvati do isporuke. Peršin se u kontinentalnom djelu Hrvatske sije od ožujka, pa do kraja travnja. Na Mediteranskom dijelu moguće ga je sijati već u veljači. Peršin se može sijati i u kolovozu što omogućuje berbu u ožujku i travnju iduće godine, ali ga u tom slučaju treba izvaditi prije nego što se razvije cvjetna stabljika. Minimalna temperatura klijanja iznosi 3-4°C, pri čemu se nicanje može odužiti do mjesec dana, a postotak klijanja može biti i ispod 50%. Peršin korjenaš sije se uz utrošak sjemena od 4 – 6 kg/ha, dok je kod uzgoja listaša veći utrošak sjemena, oko 7 do 10 kg/ha.

""

Proizvodnjom peršina na površini od 8 ha bavi se OPG Brijačak, koji je ujedno jedan od najvećih proizvođača mrkve u Republici Hrvatskoj. Ovo gospodarstvo se poljoprivrednom proizvodnjom na obali Drave bavi od 1990. godine, a trenutno sve obradive površine navodnjavaju sustavom kap po kap, i ostvaruju sve veće prinose tokom godina. Uz pomoć sredstava IPARD-a izgradili su i hladnjaču za povrće kapaciteta 650 tona, a posjeduju i praonicu i polirku za mrkvu i peršin. Ovo je gospodarstvo primjer uspješnog specijaliziranog proizvođača, sa zatvorenim proizvodnim sustavom, koji u potpunosti odgovara zahtjevima suvremenog tržišta, te opskrbljuje trgovine kao i prerađivačku industriju.

Peršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem, a mineralna gnojidba se određuje prema rezultatima analize tla. Okvirno se prije sjetve dodaje 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn + 200 kg/ha Uree, a peršin listaš ima veće zahtjeve prema dušiku. Najznačajniji štetnici peršina su mrkvina muha (Psila rosae) i lastin rep (Papilio machaon), koji je zaštićena vrsta i ne smije se suzbijati. Organizacija proizvodnje povrća za sušenje, kapacitet sušare 700 t Proizvodnjom peršina na površini od 8 ha bavi se OPG Brijačak, koji je ujedno jedan od najvećih proizvođača mrkve u Republici Hrvatskoj. Ovo gospodarstvo se poljoprivrednom proizvodnjom na obali Drave bavi od 1990. godine, a trenutno sve obradive površine navodnjavaju sustavom kap po kap, i ostvaruju sve veće prinose tokom godina. Uz pomoć sredstava IPARD-a izgradili su i hladnjaču za povrće kapaciteta 650 tona, a posjeduju i praonicu i polirku za mrkvu i peršin. Ovo je gospodarstvo primjer uspješnog specijaliziranog proizvođača, sa zatvorenim proizvodnim sustavom, koji u potpunosti odgovara zahtjevima suvremenog tržišta, te opskrbljuje trgovine kao i prerađivačku industriju.

""

Iskustva u proizvodnji

Američka savjetodavna služba navodi da peršin uzgajan u ljetnim i jesenskim rokovima zahtjeva 15% veće proizvodne troškove zbog nižih ostvarenih prinosa, te veće potrebe za navodnjavanjem i zaštitom. Maloprodajna cijena kilograma svježeg peršina u Hrvatskoj (skupa s lišćem) kreće se od 20 do 30 kn/kg, čime se moraju pokriti svi troškovi i ostvariti određena dobit. Eko farma „Čičak“ pokraj Čazme na 4 ha površine proizvodi poljoprivredne proizvode po ekološkim načelima, i nudi ih u specijaliziranim trgovinama i susjednim seoskim gospodarstvima. Između ostalih proizvoda nude i peršinov korijen i list po cijeni od 35 kn/kg. Ovi proizvođači su primjer da se ekološkom proizvodnjom može pozicionirati na tržištu i postići bolja prodajna cijena.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakŽeljezničarski kolač
Sljedeći članakIzravna plaćanja poljoprivredi- obveza očuvanja trajnih travnjaka i zabrana prenamjene okolišno-osjetljivih travnjaka
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.