Peršin se može naći u gotovo svakom vrtu jer se zbog svog specifičnog mirisa upotrebljava se kao dodatak mnogim jelima. Koristi se svježi list ili korijen, koji se osim toga mogu sušiti, zamrznuti ili marinirati. Prema biljnom dijelu koji se koristi razlikuje se peršin listaš i peršin korjenaš, a najčešće se uzgajaju kultivari u tipu korjenaša jer se mogu koristiti i korijen i lišće.

Dvogodišnja je vrsta, što znači da biljka u prvoj godini razvija list i korijen zbog kojih se uzgaja, a u drugoj se izdužuje cvjetna stabljika koja donosi cvijet i plod (sjeme). Iz navedenog proizlazi kako se od peršina u drugoj godini koristi samo sjeme koje se skuplja za daljnje razmnožavanje ili za destilaciju eteričnih ulja.

Ovih dana odjeknula je vijest u brojnim medijima kako je peršin proglašen za najotrovniju biljku u 2023. godini. O čemu se zapravo radi?

Botanički vrt Wandsbek u Njemačkoj ovu titulu dodjeljuje već 18 godina, glasovanjem korisnika, a kao razlog zašto su ovu poznatu i omiljenu začinsku biljku i čest sastojak brojnih jela proglasili otrovnom jest jer se u biljci nakon cvatnje povećava sadržaj apiola, koji djeluje na glatka mišićna vlakna mokraćnog mjehura, crijeva i posebno maternice. Apiol također može izazvati alergijske reakcije i oštetiti jetru i bubrege ako se uzima u velikim dozama. No, budite sasvim bez brige i slobodno i dalje koristite list i korijen peršina. Svaki lijek postaje otrov ako se koristi na neprimjeren način, u neodgovarajućoj dozi li koncentraciji.  

U nastavku donosimo brojne razloge zašto peršin treba ostati kao važna namirnica na vašem jelovniku.

Bogatstvo minerala i vitamina

Peršin se većinom koristi kao začin za razna jela zbog svod specifičnog mirisa koji potječe od eteričnih ulja. Uz eterična ulja, peršin je bogat antioksidansima, vitaminima i mineralima. Od vitamina sadrži mnogo vitamina C, vitamine A, K i vitamine B skupine, a od minerala najviše sadrži kalij, te osim toga i u znatnim količinama željezo, kalcij, mangan, bakar i magnezij.

Peršin je najbolje koristiti u svježem stanju kako bi se maksimalno iskoristilo obilje vitamina i minerala u listu i korijenu. Količina vitamina C u listu može varirati od 150 do 180 mg/100 g suhog lista, a provitamina A do 5 mg/100 g suhog lista. U korijenu peršina korjenaša ima do 40 mg vitamina C na 100 grama suhog korijena. Svježe lišće i korijen sadrže oko 21 % suhe tvari u kojoj ima najviše ugljikohidrata.

Od peršina se koristi list (Petroselini folium), korijen (Petroselini radix), plod (Petroselini fructus) i eterično ulje (Petroselini aetheroleum). Peršin korjenaš se prve godine uzgaja radi korijena i lista, a naredne godine radi sjemena iz kojeg se može dobiti eterično ulje.

Sjeme peršina

Eteričnog ulja ima u svim biljnim dijelovima. U zrelim plodovima ga ima 3-7 %, u lišću manje, a u korijenu do 0,1 %. U plodovima također ima i masnog ulja do 20 %, bjelančevina i drugog, a korijen sadrži i šećer i sluzi. Peršinovo ulje dobiva se destilacijom pomoću vodene pare, iz zrelih samljevenih plodova. To je bezbojna, žućkasta ili žućkasto-zelena tekućina, ugodnog aromatičnog mirisa i ukusa na peršin. Glavni sastojci eteričnog ulja su apiol i miricistin. Ulje sadrži i glikozid apiin, fenole, aldehide, ketone, flavonoide i dr.

Korijen i list se upotrebljavaju za proizvodnju raznih koncentrata za ishranu. Peršin stimulira apetit. Kad se zametnu plodovi, nadzemni dio se koristi za destilaciju radi dobivanja eteričnog ulja koje se upotrebljava u prehrambenoj i parfumerijskoj industriji.

Korijen i list peršina

Ljekovitost

U narodnoj medicini plod peršina može se upotrebljavati kod poremećaja menstruacije. Peršin se koristi i u humanoj medicini, u vidu čajeva protiv nadimanja i grčeva probavnih organa. Odlikuje se diuretičkim svojstvima te se primjenjuje kod bolesti bubrega i mokraćnih puteva. Također se koristi u veterinarskoj medicini. Sok od peršina može se koristiti kod bolova oka u novorođene djece, ali i kao sredstvo protiv sunčevih pjega. Izgnječeno sveže lišće preporučuje se protiv ugriza insekata, kao obloge kod bolova u uhu i protiv zubobolje. Dobro je poznato koji biljni dio, kada, koliko i na koji način se koristi.

Peršin kao svjež začin u kuhinji

Budući da jušna žlica svježeg i usitnjenog lista peršina sadrži 70 % dnevne potrebe za vitaminom K, vidljiva je njegova važnost u očuvanju zdravlja kostiju i pomoći u zgrušavanju krvi. Vitamin C i drugi antioksidansi iz peršina pomažu smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih stanja poput dijabetesa, moždanog udara, bolesti srca i raka.

Energetska i nutritivna vrijednost 100 g svježeg lista peršina

Energetska vrijednost36 kcal/151 kJ 
Ugljikohidrata6,3 % 
Proteina3 % 
Masti0,8 % 
Vlakna3,3 g 
Mineralimg/100 g% preporučenog dnevnog unosa
Kalcij13817,25
Željezo6,244,3
Magnezij5013
Fosfor588,3
Cink1,111
Bakar0,1515
Mangan0,168
Vitaminimg/100 g% preporučenog dnevnog unosa
Vitamin K1,62187
Vitamin C133166,3
Tiamin (B1)0,087,3
Riboflavin (B2)0,17,1
Niacin (B3)1,38
Pantotenska kiselina (B5)0,46
Piridoksin (B6)0,125
Folna kiselina (B9)91,245,6
Vitamin A421 mcg52,6
Vitamin E0,756,3

U sljedećem broju Gospodarskog lista donosimo preporuke za uzgoj peršina.     

(nastavlja se)

Prethodni članakVolite li gouda sir?
Sljedeći članakKoje su komplikacije kod šećerne bolesti?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.