Navodnjavanje je jedan od najvažnijih čimbenika uspješne proizvodnje povrća. Svaka kultura ima svoje specifične potrebe za vodom, a posebno su važna tzv. kritična razdoblja kada nedostatak vlage može značajno smanjiti prinos i kvalitetu.

U nastavku donosimo pregled potreba za vodom najvažnijih povrćarskih kultura na vanjskim površinama.

Zašto je važno poznavati potrebe za vodom?

Nepravilno navodnjavanje može dovesti do:

  • slabijeg rasta biljaka
  • smanjenog prinosa
  • lošije kvalitete plodova
  • pojave fizioloških poremećaja

Ključ uspjeha je prilagoditi količinu vode fazi razvoja biljke.


Koliko vode trebaju pojedine kulture?

Mahunarke

  • Grah: 25–35 mm tjedno u kritičnom razdoblju
  • Grašak: 5–6 mm dnevno u kritičnom razdoblju ; 375 mm tijekom uzgoja

Kritično razdoblje: cvatnja i zametanje mahuna


Kupusnjače

  • 350–500 mm tijekom uzgoja

Kritično razdoblje: formiranje glavice ili cvata


Korjenasto povrće

  • Mrkva: 4–6 mm dnevno u kritičnom razdoblju

Kritično razdoblje: rast i zadebljanje korijena


Plodovito povrće

  • Krastavac:

  • 25 mm nakon sadnje
  • 200–250 mm tijekom uzgoja

  • Tikvice:
    • 25 mm nakon sadnje
    • važno spriječiti isušivanje

  • Paprika, rajčica, patlidžan:
    • oko 25 mm tjedno

Kritično razdoblje: cvatnja, zametanje i razvoj plodova


Lisnato povrće

  • Salata:
    • održavati vlagu tla

Kritično razdoblje: klijanje i početni rast


Luk

  • 4–5 mm dnevno u kritičnom razdoblju
  • oko 25 mm tjedno
  • 350 do 500 mm tijekom uzgoja

Kritično razdoblje: formiranje i rast lukovice


Kada je navodnjavanje najvažnije?

Najosjetljivije faze su:

  • cvatnja
  • zametanje plodova
  • intenzivan rast

U tim razdobljima nedostatak vode najviše utječe na prinos.


Pravilno navodnjavanje nije samo dodavanje vode, već pravodobno i ciljano upravljanje vlagom u tlu. Poznavanjem potreba pojedinih kultura možete:

  • povećati prinose
  • poboljšati kvalitetu
  • izbjeći stres biljaka

Izvor: Gospodarski kalendar 2022

Uvodna fotografija: Andreja Horvat

Prethodni članakPredstavljanje programa i pravilnika za jačanje poljoprivrede, stočarstva i ribarstva
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.