Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara. Poznatija pod nazivom „Kad se male ruke slože“ ova pjesmica ukazuje na dobre strane povezivanja pojedinaca koji u vjerojatno najpoznatijem hrvatskom dječjem filmu uspijevaju izvući vlak iz snježnih nanosa. U ovom članku nećemo govoriti o snježnim nanosima kojih je zbog globalnog zatopljenja sve manje, niti ćemo raspravljati o problemima HŽ-a u zimskim mjesecima kojima autor ovog teksta izravno svjedoči već ćemo naglasiti dobre strane povezivanja poljoprivrednika.

Iako je spomenuta pjesmica dvojca Britvić-Dedić danas donekle arhaična, nastala u nekim drugim vremenima kada zadruge nisu bile samo oblik poslovnog povezivanja poljoprivrednika nego i važna odrednica socijalističkog gospodarskog modela, njezine su poruke svevremenske.

U svim zemljama Europske unije poljoprivrednici su uglavnom mali poduzetnici koji se na svojim obiteljskim gospodarstvima suočavaju s brojnim problemima, nesigurnostima i neizvjesnostima. Poljoprivreda je uglavnom manje profitabilna u odnosu na druge poduzetničke djelatnosti, duži je vijek povrata ulaganja uz veće potrebe ljudskog rada. Tržište na koje poljoprivrednici plasiraju svoje proizvode izuzetno je kolebljivo, s velikim oscilacijama cijena inputa i proizvoda, značajnim proizvodnim rizicima zbog nepoželjnih klimatskih promjena uz rastuće prohtjeve potrošača koji žele što kvalitetniju, sigurniju i cjenovno dostupniju hranu. Ova činjenica zahtijeva stalna unaprjeđenja i prilagođavanja poslovnih procesa kojima se stvaraju sve kvalitetniji proizvodi uz niže cijene koštanja.

Dio problema rješava se povezivanjem i udruživanjem poljoprivrednika. Na taj se način:

  • ostvaruju prednosti ekonomije razmjera,
  • smanjuju proizvodni i tržišni rizici,
  • omogućavaju uštede zbog dijeljenja zajedničkih strojeva i opreme,
  • osiguravaju količine proizvoda s kojima se može doći na police trgovačkih lanaca,
  • stvaraju uvjeti za preradbene djelatnosti uz povećanje dodane vrijednosti,
  • stječu bolje pregovaračke pozicije.

Mala poljoprivredna gospodarstva su – mala pregovaračka moć

Među ostalim, problem hrvatske poljoprivrede su i mala poljoprivredna gospodarstva. Unatoč kontinuiranom rastu prosječne veličine naših gospodarstava koji se odvija od osamostaljenja Hrvatske, poljoprivrednici u našoj zemlji u prosjeku koriste manje zemljišta nego je to u većini zemalja EU-a. Dok, u prosjeku, europska poljoprivredna gospodarstva koriste oko 16 ha, u Hrvatskoj se koristi oko 10 ha po gospodarstvu. Još je veći problem što više od 50% svih naših gospodarstava koristi manje od 4 hektara.

Ekonomija razmjera (ekonomija obujma) jedna je od poznatih ekonomskih zakonitosti koja opisuje prednost većih poslovnih jedinica u odnosu na one male. Ekonomija razmjera ukazuje na ostvarivanje troškovnih prednosti koji nastaju povećanjem obujma (količine) proizvodnje. Veći proizvođači su, uglavnom i uspješniji. Zbog veće proizvodnje i veće količine prodanih dobara njihovi se fiksni troškovi raspoređuju na veći broj proizvoda dovodeći do nižih prosječnih fiksnih troškova, niže cijene koštanja i olakšanog puta proizvoda do kupaca. Ekonomija razmjera reflektira se prvenstveno u jeftinijoj proizvodnji, ali i u nižim troškovima marketinga i distribucije proizvoda kao i lakšim pristupom do velikih kupaca (npr. trgovačkih lanaca) koji traže veće količine proizvoda ujednačene kvalitete. Drugi problem hrvatskih poljoprivrednika koji proizlazi iz njihove male veličine i mnogobrojnosti je mala pregovaračka moć. Mali i rascjepkani, poljoprivrednici imaju slabe šanse u pregovorima s kupcima, bankama, ministarstvima i drugim institucijama. Mala pregovaračka moć rezultira malim ili nikakvim mogućnostima utjecaja poljoprivrednika na uvjete otkupa, kreditne uvjete, distribuciju državnih potpora.

Mala poljoprivredna gospodarstva u Europskoj uniji mjesto su rada i života za više od 20 milijuna ljudi tj. 4% stanovništva Unije. Unatoč svojoj nekonkurentnosti u odnosu na veća gospodarstva, mala gospodarstva imaju značajnu društvenu ulogu. Nestajanje malih poljoprivrednika pojačalo bi procese deruralizacije, dovelo do napuštanja sela kao mjesta rada i života i daljnjeg gospodarskog zaostajanja ruralnih za urbanim regijama. Prednosti ostanka i opstanka malih gospodarstava prepoznala su i upravljačka tijela Europske unije pa se malim gospodarstvima često daje prednost u natječajima za sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Za male poljoprivrednike postoje specifične mjere u programima ruralnog razvoja (u Hrvatskoj je to Tip operacija 6.3.1) ali i one kojima se mala gospodarstva usmjeravaju prema povezivanje u veće i financijski održivije poslovne jedinice ( u Hrvatskoj je tome namijenjen tip operacije 16.1.1 „Potpora za osnivanje operativnih skupina“).

Prikaz parcele površine 6,3 ha.

Zašto se povezati?

Prednosti povezivanja poljoprivrednika razvidne su na primjeru članica Europske unije s razvijenijim poljoprivrednim sektorom nego što je u Hrvatskoj. Poljoprivrednici zemalja koji su i prije 90-ih godina prošlog stoljeća primjenjivale tržišni gospodarski model u većoj su mjeri udruženi od poljoprivrednika u Hrvatskoj. Prema podacima Europske komisije za 2014. godinu poljoprivredne zadruge drže najveći dio tržišta poljoprivrednih proizvoda u jakim poljoprivrednim zemljama poput Nizozemske, Italije i Francuske. Osim zadruga koje u Hrvatskoj i nakon 30 godina od sloma socijalističkog gospodarskog modela neopravdano imaju lošu konotaciju, postoje i drugi oblici poslovnog udruživanja poljoprivrednika, nužnog preduvjeta jačanja tržišnih pozicija pretežito malih poljoprivrednih proizvođača.

Potreba za povezivanjem poljoprivrednika naročito je prisutna u procesima komercijalizacije tradicijskih i geografski zaštićenih proizvoda, stvaranju zajedničkih tržnih marki i kratkih opskrbnih lanaca.

Cijeli prilog “Proizvođačke organizacije i udruživanje poljoprivrednika” čitajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 23/24.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivredno šumarska škola Vinkovci – škola s reputacijom ‘’ Zelene gimnazije’’
Sljedeći članakTradicija Božića u Hrvatskoj
Avatar
Nositelj je četiriju i suradnik na tri modula na preddiplomskim i diplomskim modulima na Agronomskom fakuletetu. Titulu doktora znanosti stječe 2010. obranom doktorske disertacije iz područja poslovnog odlučivanja u agrobiznisu. Suautor je većeg broja studija izvodljivosti u poljoprivredi i agrobiznisu, a u znanstvenom radu obrađuje teme iz područja razvoja agrobiznisa, ekonomike prehrambene industrije i ruralnog poduzetništva. Lari Hadelan, rođen je 4. svibnja 1976. u Koprivnici gdje i danas živi. Osnovnu školu završio je u Rasinji, opću gimnaziju u Koprivnici, a na studiju Agrarna ekonomika na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2000. godine. Po završetku studija zapošljava se u Podravskoj banci gdje radi do 2004. g. kad prelazi na Agronomski fakultet. U 2007. godini završava MBA specijalistički studij Poslovno upravljanja u agrobiznisu. Titulu doktora znanosti stječe 2010. obranom doktorske disertacije iz područja poslovnog odlučivanja u agrobiznisu. Nositelj je četiriju i suradnik na tri modula na preddiplomskim i diplomskim modulima na Agronomskom fakuletetu. Kao autor i suautor objavljuje tridesetak radova u znanstveno-stručnim časopisima. Sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima u sklopu kojih višekratno izlaže rezultate istraživanja. Suautor je većeg broja studija izvodljivosti u poljoprivredi i agrobiznisu. Stručno se usavršava na Sveučilištu u Hohenheimu, Poljoprivrednom fakultetu u Mariboru i Ekonomskim fakultetima u Varšavi i Kragujevcu. U znanstvenom radu obrađuje teme iz područja razvoja agrobiznisa, ekonomike prehrambene industrije i ruralnog poduzetništva. Član je Hrvatskog agroekonomskog društva. Oženjen je i otac dviju kćeri.