Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.
Promjene u ruralnom prostoru Hrvatske
Ruralni prostor doživljava promjene tijekom dužeg razdoblja. Mnoštvo promjena spadaju u one za koje možemo sa sigurnošću reći da su „promjene na bolje“, neke promjene možemo svrstati u „promjene na lošije“, a za treću skupinu kažemo da su „uobičajena promjena kao posljedica suvremenog ekonomskog razvitka“. Najveća promjena je vidljiva kod životnog prostora kojega dijelimo na urbani i ruralni ili nepotpuno točno, ali uvriježeno na gradski i seoski.
Hrvatski ruralni prostor od devedesetih godina prošlog stoljeća bio je i jest pod utjecajem dvaju procesa i to jednog neprirodnog, tj. ratnog stradanja te drugog, povijesno nigdje neizbježnog – utjecaja ekonomskog razvoja. I jedan i drugi, jedan više i jače u kraćem vremenu, drugi postupnije i manje uočljivo, ali istodobno s lošim učincima u dužem razdoblju, doveli su do značajnih promjena u ruralnom prostoru Hrvatske. Mnoštvo je lošega iz svega proizašlo te se nalazimo na raskrižju dvaju puteva: jednog na kojem možemo stajati, gledati iza sebe i čekati da i nas neki (ne)očekivani val ponese ili drugi, kojim ne želimo krenuti nego pokušati nešto učiniti za prostor naših predaka, nas samih ali i naših potomaka. I tu polazimo od primisli da „svako zlo ponekada ima i nešto dobro ili da svaka neprilika postaje i drugima prilika“. Mnoštvo je uradaka o promjenama u ruralnom prostoru koje možemo skupiti u nekoliko tematskih skupina. I, na kraju, u svakom pogledu, i javna i polujavna vlast odluči pomoći tom posrnulom dijelu države te se danas nude sredstva i mogućnosti. Ali, nerijetko se zakasni jer veliki problem je da nema niti onih koji bi osmislili potrebno sredinama, a još manje je onih koji bi to koristili. Prostor oplemenjuju i čuvaju ljudi u zajednicama, ekonomskim i društvenim, od kojih su se kao najefikasnije pokazala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Povećava se broj gospodarstava koja proizvode samo za naturalne potrebe, jedni zbog godina, a drugi zbog nekonkurentnosti, a mala pozornost se posvećuje proizvodima i uslugama koji su nekada postojali ili zamiru. Njihovom aktivacijom bi se proizvodi i usluge očuvali od zaborava, potakao interes kupaca za ruralni prostor i povećao dohodak pučanstva seoskih/lokalnih zajednica.
Kako do zarade?
…
Pretpostavke za proizvodnju i trženje
…
Poljoprivredna proizvodnja i prerađevine s malih gospodarstava
…
Proizvodi i dohodak s gospodarstva kao dopunska djelatnost
…
Maslinovo ulje
…
Med i ostali pčelinji proizvodi
…
Konzervirano povrće
…
Proizvodi od šibe i drveta
…
Izrada glazbala
…
Hrvatska je bogata u svojoj različitosti
…
Kipari i slikari
…
Tkalci i prelci
…
Kovači
…
Kožari
…
Poplunari
…
Travari
…
Lončarstvo
…
Narodna nošnja
…
Održavanje puteva
…
Sakupljanje gljiva
…
Uspješna priča obitelji Anić s Velebita
…
Najljepše selo na svitu
…
Njihov kravlji sir nadaleko je poznat
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
