Za biološko dinamičku poljoprivredu možemo reći da je postavila temelje za razvoj ekološke poljoprivrede i smatra se najstarijim oblikom ekološke poljoprivrede. U takvoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredno gospodarstvo je cjelina koju čine: čovjek, biljke, životinje i poljoprivredne površine. Svi ti resursi promatrani su kao dio proizvodnje na planetu Zemlji, a koja je dio svih procesa u Svemiru.

Naime 1924. godine u mjestu Koberwitz (kraj Breslaua) dr. Rudolf Steiner održao je prvi ‘’Poljoprivredni tečaj’’ na kojem su bili prisutni poljoprivrednici i znanstvenici. Zainteresiranu javnost tada je zanimalo zašto nakon intenzivne primjene kemizacije u poljoprivredi dolazi do degradacije tla, a posljedično i do problema u uzgoju poljoprivrednih kultura. Nakon održanih predavanja i rasprava po temama, dr. Steiner je izričito zahtijevao da iznijeto poljoprivrednici ne prihvaćaju kao dogmu, već da te teze provjere kroz nekoliko godina na svojim imanjima.

Preparati povezani snagom planeta

Biološko dinamička poljoprivreda upotrebljava biološko dinamičke preparate oznaka BD P-500 do BD P-508. Preparati P- 500 (gnoj iz roga), P-501 (kremen iz roga) te P-508 (njivska preslica) su preparati za prskanje, a P-502 do P-507 su kompostni preparati. Kompost ima važnu ulogu na biodinamičkom gospodarstvu, a i za poljoprivredu općenito, a naročito na tlima niskog postotnog udjela humusa, narušene strukture i vodozračnih odnosa. Kompost osigurava hranu biljkama, obogaćuje tlo mikroorganizmima te poboljšava strukturu tla. Kod biodinamičkog komposta je razlika (povećana vrijednost komposta) u primjeni kompostnih pripravaka tj. povezanost biljaka sa snagom pojedinih planeta koji posreduju preko biljaka – (npr. kopriva-Sunce, stolisnik- Venera, maslačak-Jupiter). Neke od ljekovitih biljaka za primjenu u pripremi biološko dinamičkih preparata su maslačak, stolisnik, hrast , kamilica, odoljen, kopriva i poljska preslica.

Preparat po Marii Thun

Garancija kvalitete – demeter oznaka

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Prethodni članakPrilog broja: Zarada malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Sljedeći članakPlutajuće farme – budućnost proizvodnje hrane
Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing. agr.
Dvadesetogodišnje radno iskustvo stekla je radom u poljoprivrednoj apoteci te na uvozu sjemenskog materijala i lukovičastog cvijeća. Radi u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu kao viši stručni savjetnik za ekološku poljoprivredu. Rođena je 1970. godine u Čakovcu, a završila je Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer fitofarmacija. Dvadesetogodišnje radno iskustvo stekla je radom u poljoprivrednoj apoteci te na uvozu sjemenskog materijala i lukovičastog cvijeća. Radi u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu kao viši stručni savjetnik za ekološku poljoprivredu. Završila je edukaciju u području biološko dinamičke poljoprivrede za Demeter kontrolora, certifikatora i savjetodavca (udruženje Demeter Slovenija). Ovlašteni je uzorkivač sjemena (HCPHS- Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo). Aktivno se služi njemački jezikom te pasivno engleskim. U slobodno vrijeme bavi se ljekovitim biljem, sudjeluje u radu ekoloških udruga te rado odlazi na planinarenja.