U staroj luci, zapadno od centra Rotterdama, na mjestu na kojem se nalaze brojne dizalice i skladišta rade se pripreme za veliku transformaciju. Ono što je nekoć bilo područje za utovar i skladištenje voća s teretnih brodova pretvara se u poljoprivredni projekt. Luka u Rotterdamu priprema se za prvu plutajuću mliječnu farmu na svijetu, tri kata betonskog splava za 40 krava i proizvodnju 1000 litara mlijeka dnevno.

Projekt je već šest godina u planu, ali bi se krajem ove godine trebao realizirati: splav ili platforma futurističkog izgleda, veličine je 20 x 20 metara. Peter van Wingerden, direktor tvrtke Beladon koja je specijalizirana za izgradnju plutajućih objekata te u budućnosti želi graditi plutajuće gradove, izjavio je: – Naša ideja je stvoriti što je više moguće lokalno dobivene hrane. Dugoročna ideja je stvoriti gradove koji će biti u potpunosti samodostatni u pogledu energije, čiste vode, hrane te upravljanje otpadom.

Moderne tehnologije smanjuju potrebu za prostorom

– Ako želite proizvoditi hranu u blizini potrošača, kad pogledate u većim gradovima i nemate baš previše prostora, kaže van Wingerden. – Jedan od prostora koje imamo su voda i luke. Luke i rijeke uvijek su u prošlosti korišteni kao logistička čvorišta, a mi sada možemo reći da rijeke postaju pružatelji osnovnih životnih potreba. Dizajneri su radili s lokalnim sveučilištem i tvrtkom Philips kako bi testirali različite sjemenke i vrste LED rasvjete te dobili najbolju moguću travu. U eksperimentalnim uvjetima proizveli su oko 15% hrane koju će krave trebati, a cilj je doći do 20%. Za proizvodnju iste količine trave na kopnu bilo bi potrebno 30 do 50 puta više prostora, no moderne tehnologije vertikalnog uzgoja drastično smanjuju potrebu za prostorom.

""

Zdravije mlijeko

Prema najavama, trava koju će krave konzumirati bit će puno kvalitetnija od one koju bi jele na farmama, jer se radi o posebnoj sorti koja može rasti cijelu godinu, bogatija je vitaminima, a u konačnici će dovesti do proizvodnje zdravijeg mlijeka. Svaka krava će imati puno više prostora nego u industrijskim mljekarama, a nove tehnologije namijenjene prikupljanju otpada filtrirati će urin, dok će od izmeta proizvoditi gnojivo koje će se koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije na farmi.

Farma će također djelovati i kao obrazovna platforma na kojoj će učenici lokalnih škola moći naučiti otkuda dolaze sir i mlijeko. Osim toga, učenici će posjetom farmi dobiti pregršt novih informacija o mogućnostima proizvodnje hrane u gradovima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSve popularnije „babyleaf“ povrće
Sljedeći članakMaslinovo ulje – zlatna zarada
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.