Maslinovo ulje – zlatna zarada

34
Bottle pouring virgin olive oil in a bowl close up

U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.

Povijest uzgoja masline seže prije 6000 godina, kada uzgojno područje iz srednje Azije, dolazi sve do mediteranskih zemalja. Zanimljivost rasprostranjivanja maslina veže se uz priču kako su Stari Grci i Rimljani kod svakog osvojenog područja sadili maslinu, te na taj način ukazali na važnost masline i maslinarstva. Stoljetne i tisućljetne masline u Hrvatskoj, na Brijunima (starosti oko 1600 godina) i otoku Pagu, mjesto Lun (oko 2000 godina) pokazuju na dugogodišnji uzgoj maslina na našem tlu.

Najznačajnije sorte masline u RH

Maslina (Olea europaea) je grm ili razgranato stablo, koje doseže i do 13 metara visine. Njeno osnovno obilježje je plod masline, širok do 2 cm, a dug od 1 do 3 cm i lišće masline koje se bere kroz cijelu godinu. Kad plod iz zelene boje prijeđe u tamnije zelenu, smeđezelenu ili crnu, potrebno je branje maslina, koje se provodi od početka listopada pa do sredine studenog, ovisno o sorti. Najznačajnije sorte u Hrvatskoj su: Oblica, Pendolino, Lastovka, Levantinka, Drobnica, Istarska bjelica, a manje poznate su Buža, Mezanica, Crnica, Plominka i ostale.

U Hrvatskoj najveći broj uljara je na području Splitsko – dalmatinske županije (51), Zadarske županije (38) i Dubrovačko – neretvanske županije (30), dok je u Istarskoj županiji, 30 uljara i u Primorsko – goranskoj, 14 uljara.

Graf: Proizvodnja maslina i maslinovog ulja

Proizvodnja masline i maslinovog ulja

Kalkulacija proizvodnje masline i maslinovog ulja

Tablica: Kalkulacija pokrića varijabilnog troška maslinovog ulja

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPlutajuće farme – budućnost proizvodnje hrane
Sljedeći članakOtrovne kućne ljepotice
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.