Uzgoj jagoda opravdava uložena sredstva

26

""Jagoda i šumska jagoda koja je rasprostranjena u umjerenoj klimi Europe i Azije, a udomaćila se i izvan toga područja , izvrstan su izvor folata, koji je važan u procesu stvaranja krvi i metabolizmu aminokiselina, i vitamina C, a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih bolesti. Najčešće se konzumiraju svježe, ali ih je moguće i ukuhavati u marmelade i džemove.

""

Brzo dolazi u rod

Jagode su prvo svježe voće koje se javlja na tržnicama nakon zime, kada postižu i najviše cijene. U svijetu se jagoda proizvodi na skoro 250.000 ha površine s prosječnom proizvodnjom od 18,7 t/ha. Hrvatska još uvijek može napredovati u ostvarenim prosječnim prinosima jagode, što je moguće pravilnim izborom sortimenta i primjenom suvremene tehnologije.

Osobitost jagoda je da za manje od godinu dana od osnivanja nasada možemo očekivati značajan prinos, odnosno prihod, pa vrlo brzo opravdavaju uložena sredstva.

Teškoće u proizvodnji

Najveća teškoća naše proizvodnje je što većina godišnje proizvodnje jagoda na tržište dolazi u petom mjesecu, a vrhunac ponude nastupa oko 20.05., što ruši otkupne cijene. Zbog toga za zadovoljavajuću ekonomičnost ove proizvodnje svakako treba raditi na izvansezonskoj proizvodnji, kada je otkupna cijena puno viša.

U Vrgoračkom području djeluje udruga „Vrgoračka jagoda“ koja okuplja oko 130 obitelji koje se bave proizvodnjom jagoda na ovom području. Predsjednik Udruge, Berislav Govorko, ističe da je 2014. godina za proizvođače jagoda bila iznimno loša, čemu su prvenstveno uzrok niske otkupne cijene i poskupljenje repromaterijala. Procjenjuje se da je na ovom području ubrano oko 80 vagona jagoda, ali s dosta nižom cijenom nego ranijih godina – svega 11 kn/ kg. Da bi zaštitili svoje interese i povećali otkupnu cijenu Udruga se odlučila na zaštitu zemljopisnog porijekla vrgoračke jagode, čime će se osigurati lakši plasman na tržište Hrvatske i Europske unije.

Uzgoj

Optimalna temperatura za uzgoj jagoda je 20 do 25 °C u umjereno kontinentalnom klimatskom području. Podnosi kratkotrajne temperature od -35 do -40 OC kad je pod debelim snježnim pokrivačem, a najveće štete nastaju kad se tijekom zime javi golomrazica. Budući da je jagoda zeljasta biljka koju karakterizira velika lisna površina i plitak korijenov sustav, za normalan rast i plodonošenje potrebne su joj velike količine vode tijekom cijele vegetacije, a posebno u vrijeme sazrijevanja plodova u svibnju i lipnju. Uzgaja se do 700 m nadmorske visine, a najpovoljniji položaji za uzgoj jagode su nizine vezane uz doline rijeka ili uz njihove pritoke zbog niske nadmorske visine (do 200 m), bez nagiba ili s blagim nagibom (3 do 5%), što jagodi najviše odgovara.

"" Osnova uspješne proizvodnje jagoda je bezvirusni sadni materijal. Cvatnja prosječno traje 10-25 dana, a sazrijevanje ploda sljedećih 10-15 dana, ovisno o sorti i ekološkim uvjetima. Jagoda se bere ručno u standardnu drvenu ambalažu u koju se stavljaju plastične posudice veličine 250 ili 500 g, što znatno poskupljuje proizvodnju. Ako se bere za svježu potrošnju obavezno se mora brati s peteljkom. Najbolju kvalitetu daju plodovi koji su potpuno zreli i dobro obojeni, ali takvi loše podnose transport. Ako se jagoda isporučuje na udaljenija tržišta zahtijeva se da je oko 2/3 do 3/4 površine ploda obojeno tj. da jagode imaju samo bijeli vrh. Plodovi za industrijsku preradu ili zamrzavanje moraju biti potpuno dozreli i beru se bez peteljke. Berba se izvodi u nekoliko navrata, obično svaki drugi ili treći dan. Za berbu 1 ha jagodnjaka potrebno je 15-20 radnika dnevno tijekom čitave berbe. Prosječno, jedan berač nabere 7 kg jagoda tokom jednog sata berbe, što naravno ovisi o njegovoj vještini. U kalkulaciji se računalo sa 40.000 sadnica na hektar, sađenih u dvoredu, na razmaku 30×30 cm. Kao najveći troškovi proizvodnje izdvajaju se troškovi sadnica u prvoj godini, na koje otpada 31% ukupnog varijabilnog troška, te trošak berbe (30% troška u prvoj godini, 54% u drugoj godini). Stoga svakako kod podizanja nasada treba misliti na dostupnu kvalificiranu radnu snagu da ne bi bilo kasnijih problema u proizvodnji. Potencijal naših jagoda svakako je u širenju izvansezonske proizvodnje, što bi omogućilo veću zaradu kroz više prodajne cijene, kao i međusobno udruživanje proizvođača s ciljem povećanja raspoloživih količina za izvoz u zemlje hladnijeg klimata.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBayer Agro Dani 2015
Sljedeći članakHrvatski uskrsni običaji
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.