Zimski luk se kod nas pretežno uzgaja u kućnim vrtovima (okućnicama) sadnjom lučica (majski srebrenac), pa se koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk.

Plamenjača

Najčešća bolest luka u našim proizvodnim uvjetima, koja napada i luk vlasac je plamenjača ili peronospora (Peronospora destructor). Budući da se u polju izmjenjuje uzgoj luka dugog i kratkog dana (zimski i proljetni luk). Plamenjača se “seli” s usjeva na usjev, a najštetnija je kad napadne mlade biljke luka.

Prvi simptomi ili znakovi bolesti su dobro vidljivi u jutarnjim satima na starijem lišću. Zato jer se za dovoljno vlažnih noći na njima formira ljubičastosivo-smeđa “prevlaka”. Na mjestu zaraze napadnuti organi gube čvrstoću, lišće se prelomi i visi prema tlu. Dok dio iznad zaraženog tkiva se osuši.

Napada sve biljne organe. Tipične su posljedice na lišću, a glavice luka porijeklom od zaraženog usjeva brzo proklijavaju i trunu u skladištima. Prva pojava plamenjače luka najčešće je u polju vidljiva u ograničenim dijelovima, ali se u povoljnim uvjetima vrlo brzo proširi. U usjevima zimskog luka na otvorenim gredicama peronospora ili plamenjača se naročito jako razvijala tijekom iznadprosječno tople i vlažne zime 2006./2007.. Te su sezone zabilježene najveće ekonomske štete. Prema mnogim iskustvima prohladna razdoblja s vrijednostima temperature zraka 6° do 10 °C, uz dovoljno oborina ili sati vlaženja lišća od rose (magle) i povišenju vlažnost zraka 95 %, optimalni su uvjeti za razvoj plamenjače luka.

Bolest se uspješno prenosi zračnim strujanjima s oboljelih usjeva na nezaražene do udaljenosti 500–800 m. Oboljeli zimski luk predstavlja izvor zaraze s kojeg se peronospora širi na usjeve luka koji imaju razvijena barem 4 lista. 

Uzročnik bolesti se u prirodi održava u zaostalim zaraženim biljnim ostacima ili kao skriveni (latentni) micelij u zaraženim lučicama. Dopuštenje za suzbijanje plamenjače luka u Hrvatskoj imaju bakreni-sulfat (Modra galica, Bordoška juha), bakreni-hidroksid (Champ tekući, Champion, Kocide), propineb (Antracol 70 WP), bakreni-oksiklorid & propineb (Bakreni antracol), mankozeb & benalaksil (Fantic-M), bakreni oksiklorid & benalaksil (Balben-C, Baldo-C). Temeljem “Naputka o proširenju primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene” od 2011. sezone dopušteni su još neki pripravci navedeni u tablici. U kritičnim je godinama peronosporu luka potrebno suzbijati više puta s razmakom 7-10 dana, a utrošiti najmanje 400 litara škropiva/ha, uz obvezno dodavanje sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja!

Trulež luka

Etiologija truleži luka je kompleksnog porijekla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije.

Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladišenju. Od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi. 

Trulež vrata luka uzrokuju Botrytis vrste. Tada na glavicama luka u području vrata se prvo pojavljuje polu-vodenasta trulež. Vanjska ljuska postaje mekana, a unutrašnje tkivo glavica propada u obliku vlažne truleži.

Trulež vrata luka je najopasnija bolest luka koja se skriveno ili latentno bez pojave simptoma razvija već u polju. Postaje vidljiva na glavicama luka obično nakon mjesec dana čuvanja u skladištu. 

Kao uzročnici plijesni lukovica se opisuju vrste Botrytis cinerea, Botrytis allii sin. Botrytis aclada i Botrytis byssoidea. U proteklim smo godinama zabilježili najveće štete uskladištenog luka uzrokovane vrstom Botrytis allii. Također, u plastenicima smo na zimskom luku tijekom ranijih godina uočili i vrstu Botrytis squamosa (uzročnik paleži lišća luka). Tijekom vlažnih ljeta i već spomenute blage a vlažne zime 2006./07. godine ova se bolest pojavila u jačoj mjeri na usjevima luka iz sjemena. Botrytis vrste prezimljuju u formi sklerocija na odbačenim glavicama luka ili slobodno u zemlji. Na niske temperature otporni sklerociji se u proljeće “aktivraju” uz podražaj sunčane svjetlosti i produciraju infektivne konidije. Mogu se prenositi zaraženim lučicama.

Mjere zaštite

Često se vrsta Botrytis allii u polju razvija u latentnom obliku (bez vidljivih posljedica). Trulež se jače razvija u skladištima nakon mjesec dana čuvanja luka. Moguća je izravna zaraza lišća u polju, ali vidljiva pojava bolesti nastupa tek na mrtvom lisnom tkivu (ili glavicama luka) uz povišenu vlažnost zraka. Jače su napadnuti mehanički oštećeni usjevi. To su tuča, oštečenje vrata luka prilikom natapanja kišenjem uz korištenje “vodenih topova”, “šok” od primjene herbicida i dr.. Postoje i modeli prognoze temeljeni na meteorološkim uvjetima za preventivno suzbijanje Botrytis vrsta na luku (BOTCAST, BLIGHT-ALERT). U kritičnim je godinama uzročnike truleži luka potrebno suzbijati nekoliko puta. Za suzbijanje je u našoj zemlji dopušten boskalid & piraklostrobin (Signum DF). Proširenjem primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene od sredine 2011. dopušten je ciprodinil & fludioksinil (Switch WG) (vidi tablicu).

Prethodni članakBanana torta
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.