Organska poljoprivreda nije samo uzgoj bilja bez kemikalija i mineralnih gnojiva već predstavlja skladniju proizvodnju od osnova uzgoja bilja do kakvoće vode i tla, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, životnih vrijednosti i načina života.
Uzgoj mladog luka u zaštićenom prostoru tijekom zime je intezivniji. Zato jer u proljeće mladi luk ima posebno mjesto kao nezaobilazni dodatak prehrani te je potražnja mladog luka na tržištu veća. Potrošači su zainteresirani da se što ranije pojavi na tržištu.
Mladi luk podnosi hladnoću
Organski uzgoj mladog luka treba provoditi u zaštićenim prostorima u kojima se odvijala samo organska proizvodnja ili novopodignutim objektima koji su namijenjeni za tu proizvodnju. U objektima u kojima je prethodno bila konvencionalna proizvodnja ne preporuča se organska proizvodnja zbog ostataka (rezidua) agrokemikalija u tlu. Pokrovni materijali koji se koriste za zaštićene prostore trebaju biti na temelju polietilena, polipropilena ili drugih polikarbonata. U organskoj proizvodnji uporaba a PVC-a (polivinilklorida) se ne preporuča.
Mladi luk je zahvalna povrtna kultura za zimsku proizvodnju jer nema velikih zahtjeva za visokim temperaturama tijekom svog razvoja.
U odnosu na druge povrtne kulture koje se uzgajaju u zimskom razdoblju, mladi luk ima skromnije zahtjeve. Može se uspješno uzgajati na temperaturama od 8-1 °C, a optimalna temperatura je 15-18 °C. Dobro ukorijenjene lukovice mogu izdržati temperature i do –20 °C. Pri niskim temperaturama dopuštena je toplinska izolacija u zaštićenom prostoru što omogućuje uspješan rast.
Plodored
U organskoj proizvodnji neophodno je uspostaviti intenzivan i složen plodored gdje se u jednoj vegetacijskoj sezoni na istom tlu uzastopno i istovremeno. Zahvaljujući pozitivnim biološkim odnosima, uzgaja više vrsta povrća. U zaštićenom prostoru mladi luk se može uspješno uzgajati kao predkultura, međukultura ili postrna kultura. U zimskom razdoblju mladi luk uzgaja se kao predkultura paprici, krastavcima, rajčici ili patlidžanu. Kao predkulture luku nisu preporučljivi grašak, lukovičasto cvijeće te ostalo lukovičasto povrće. Luk se na istom mjestu smije saditi nakon tri godine. To je preventivna mjera protiv širenja plemenjače, nematoda i lukove muhe.
Za sadnju mladog luka koristi se zdrav i kvalitetan sadni materijal iz organskog uzgoja. Treba odabrati sorte luka intenzivnog porasta u početnoj fazi rasta te autohtone sorte u cilju očuvanja biološke i genetske raznolikosti. Najbolje je za proizvodnju koriste krupnije lučice promjera od 2-3cm. Zato jer iz krupnije lučice se veoma brzo formira mladi luk.
Priprema tla za sadnju
Luk je vrlo zahtjevan s obzirom na tlo te je najbolje saditi na pjeskovitim tlima bogatim organskom materijom. U zaštićenim prostorijama, za sterilizaciju supstrata i tla dopuštene su toplinske metode solarizacije i parenjem te fizikalne metode. Solarizacija je jedna od mjera higijene u zaštićenom prostoru pomoću koje se uništavaju ne samo korovi nego i sjeme korova u tlu. Priprema tla se sastoji od osnovne gnojidbe zrelim stajnjakom u količini od 3-5kg/m2. Za gnojidbu je dopuštena uporaba zrelog stajskog gnoja ili komposta. Popravljanje pH vrijednosti tla se provodi unošenjem odgovarajućih količina sredstava za kalcifikaciju.
Gnojiva moraju biti iz organske proizvodnje te ne smiju sadržavati ostatke antibiotika, teških metala i drugih štetnih tvari. Osim mineralnih gnojiva u prihrani usjeva također nije dopušteno koristiti ni treset, kompost od gradskog otpada. Također kompost od mulja iz uređaja za pročišćavanje, kanalizacijski mulj, gnojovku i gnojnicu. Prije sadnje tlo treba izorati na dubini od 20 do 25 cm, a poslije se tlo freza, poravna. Završna faza pred sadnju je markiranje gredica širine 120 cm sa razmakom između gredica 40 cm. U praksi se paralelno s pripremom tla provodi priprema lukovica za sadnju radi bržeg ukorjenjavanja. Postoji više načina za pripreme lukovica za sadnju. Jedan od načina je da se lukovice prekriju slamom te drže u toploj prostoriji od 5 -7 dana i zalijevaju toplom vodom (40-45°C).
Sadnja
Učinkovit način obrade lukovice za sadnju je odsjecanje vrata lukovice čime se omogućuje brzo nicanje i povećanje prinosa. Sadnja mladog luka je od listopada do kraja veljače, a obavlja se u redove pripremljenih gredica. Razmak sadnje je od 10 do 15 cm od reda do reda i od 2 do 5 cm u redu. Lukovice se sade plitko, dovoljno da se ne vide iz tla. Nakon sadnje lukovice treba zaliti s 10 do 12 l/m2 tople vode (30-35 °C). Najpogodnija je sukcesivna sadnja u razmacima od 15 do 20 dana što osigurava kontinuiranu berbu i lakši plasman. Njega tijekom vegetacije se sastoji od okopavanja, zalijevanja i održavanja temperature u zaštićenom prostoru. Zavisno od stanja u objektu zalijevanje treba provoditi svakih 10 dana sa 8-10l/m2 vode.
Tijekom vegetacije obave se 1 do 2 međuredna okopavanja zavisno od toga ima li korova ili se stvorila pokorica. Radi sprječavanja pojave korova i pozitivnog utjecaja na tlo unutar i između redova se može koristiti malč materijal (slama) ili pokrivala za tlo koja se mogu reciklirati. U zaštićenim prostorima sa sustavom za grijanje, za vrijeme sunčanih dana treba održavati temepraturu od 18 do 20 °C, odnosno 14 °C za vrijeme oblačnih dana.
Mjere zaštite
Zaštita bilja od štetočina u organskoj proizvodnji provodi se prvenstveno preventivnim mjerama odnosno svim agrotehničkim mjerama koje sprječavaju pojavu, razvoj i širenje štetočina. Za zaštitu od bolesti i štetočina dopuštena je uporaba bioloških pripravaka pripremljenih na gospodarstvu od prisutnih biljaka, kao i biotehničkih mjera za zaštitu bilja. Uz dozvoljena sredstva u organskoj proizvodnji luka, značajno mjesto zauzimaju prirodni neprijatelji štetočina luka koje treba štititi i stvarati im što povoljnije uvjete života. Najčešći štetnici luka su lukova muha (Delia antiqua) i lukov moljac (Acrolepiopsis assectella).
Lukova muha se može suzbijati primjenom različitih mjera od kojih su najvažnije sadnja zdravog sadnog materijala, sadnja mladog luka u plodoredu, uništavanje zaraženih biljaka, sadnja na većoj udaljenosti od površina na kojima je godinu prije bio zaraženi luk. U organskom uzgoju mladog luka za suzbijanje lukove muhe koristi se otopina šećera. Ako se između redova luka posije mrkva, njezin specifičan miris odbija lukovu muhu. Najvažnije bolesti luka su plamenjača (Peronospora destructor) koja se suzbija bakarnim sredstvima (Bordoška juha) i siva plijesan ( Botrytis spp.).
Berba
Mladi luk se bere kad dostigne visinu 40 cm u fazi 6-8 listova. Pri optimalnim temperaturama luk se bere oko 45 dana od sadnje, a pri nižim temperaturama rok berbe se produljava i traje do 60 dana. Mladi (proljetni) luk je bogat vodom koja može dosegnuti do 93% za razliku od starog luka gdje postotak vode varira između 86 i 89 %. Mladi luk ima i manji postotak ugljikohidrata, lipida, bjelančevina i ostalih energetskih sastojaka koji su zastupljeni u vrlo malim količinama. Od mnogobrojnih minerala u mladom luku najznačajniji je sumpor (50 mg/100g) koji daje karakteristični miris i okus te sadrži dosta kalija, fosfora i kalcija. U njemu ima rijetkih oligoelemenata kao što su selen koji pospješuje obranu imuniteta te je dobar protiv starenja stanica, mangan koji je dobar aktivator mnogih enzima, fluor pogoduje zdravlju zuba i kostiju.
Kod kupnje mladog luka na tržnici ili u velikim trgovačkim centrima treba voditi računa da su glavice čvrste i bijele, a vrhovi svježi i zeleni. Mladi luk treba koristiti odmah ili dva dana nakon kupnje, a čuvati ga treba u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku, jer vrlo brzo gubi na nutritivnoj vrijednosti.
Mladi luk ima hipoglikemijsko djelovanje i sprječava pretjerano povećanje šećera u krvi. Blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sustav te sprječava stvaranje ugrušaka i čuva od začepljenja krvnih žila.
