Cijepljenje voćaka u proljeće podrazumijeva to da plemke moramo uzeti u zimi odnosno prije kretanja vegetacije. Moramo ih čuvati do vremena cijepljenja. Plemke se u rasadnicima čuvaju u hladnjačama na temperaturama od 0-3 ºC, ali možemo ih čuvati i u hladnjaku u navlaženoj plastičnoj vrećici.

Često se u voćnjacima nađe stara voćka koju biste htjeli sačuvati, ili neka koju biste htjeli precijepiti. Podloga (“divljak”) je biljka na koju želimo nacijepiti željenu sortu, a može biti samonikla u našem vrtu ili proizvedena u rasadnicima. Plemka je jednogodišnji izboj s voćke koju želimo cijepiti. Cijepljenje se obavlja neposredno uz kretanje vegetacije, a kako postoji puno načina cijepljenja nećemo ih sve navoditi, već ćemo objasniti četiri osnovna načina, koja su jednostavna za primjenu.

Cijepljenje pod koru

Ovaj način najviše upotrebljavamo kod precjepljivanja voćaka. Podloga ili grana koju cijepimo u većini slučajeva je deblja od naše plemke. Tehnika je vrlo jednostavna – cijeplarskim nožem napravimo poprečni rez (kod debljih grana možemo i oštrim škarama). Zatim sa strane uzdužno razrežemo koru, tupom stranom noža razmaknemo koru. Pripremimo plemku tako da nam ostanu 2-3 pupa, a donju stranu odrežemo u koso. Tako pripremljenu plemku umetnemo pod koru i povežemo. Vrh plemke i dio rane na poprečnom presjeku premažemo voćarskim voskom.

Cijepljenje na isječak

Način cijepljenja vrlo je sličan prethodno opisanom. Na podlozi napravimo poprečni rez, te nožem izrežemo isječak. Veličinu isječka prilagodimo debljini plemke. Plemku pripremimo tako da s dva reza nožem napravimo trokutasti klin. Plemku umetnemo u isječak na podlozi i povežemo. Vrh plemke i ranu na poprečnom presjeku premažemo voćarskim voskom. Cijepljenje u raskol Ovaj način cijepljenja primjenjujemo kada želimo precijepiti već starije stablo, odnosno kad nam je podloga znatno deblja od plemke. Sam način je vrlo jednostavan.

Na podlozi napravimo poprečni presjek nožem (ako je podloga jako debela možemo to napraviti pilom ili škarama, ali poslije poravnamo s oštrim nožem), te u sredini nožem napravimo raskol. Tupim dijelom razmaknemo raskol i u njega umetnemo plemku. Plemku sa 2 do 3 pupa napravimo tako da s dva reza u donjem dijelu napravimo klin. Plemku (možemo ih staviti i dvije; na svaku stranu raskola po jednu) umetnemo u raskol tako da se vanjski sloj kore plemke poklapa s korom podloge, te povežemo. Ranu na podlozi i vrh plemke premažemo voćarskim voskom.

Na jezičac (engleski spoj)

Ovo cijepljenje primjenjujemo kada imamo podlogu i plemku jednake debljine, odnosno podloga može biti malo deblja. Zbog kvalitete spoja i visokog primitka ovaj način cijepljenja primjenjujemo u rasadnicima. Plemku i podlogu zarežemo nožem pod kutom od otprilike 30º (rez moramo izvesti u jednom pokretu kako bi površina bila potpuno glatka). Malo iznad sredine prereza napravimo jezičak, i na podlozi i na plemki. Nakon toga ih spojimo tako da jezičak podloge i plemke uđu jedan u drugi, povežemo ih, te vrh plemke premažemo voćarskim voskom.

Prethodni članakPileća prsa s pršutom
Sljedeći članakUvijek prava kombinacija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.