Dan planeta Zemlje (eng. Earth Day) obilježava se 22. travnja kada se, po 53. put, slavi rođenje modernog ekološkog pokreta.

Službena tema ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje glasi “Investiraj u naš planet”, a uz obilježavanje se provodi i pet primarnih programa – Veliko čišćenje (eng. The Great Global Cleanup), Održiva moda (eng. Sustainable Fashion), Klimatska i okolišna pismenost (eng. Climate and Environmental Literacy), Canopy projekt o važnosti sadnje drveća, Hrana i okoliš te Globalni izazovi Planeta Zemlje.

Sve je započelo kada je u siječnju 1969. godine došlo do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari (Kalifornija), pri čemu se iz bušotine izlilo više od tri milijuna galona nafte.

Ova katastrofa rezultirala je smrću više od 10000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i dupina i dovela do velikih prosvjednih akcija širom SAD.

Akcije tada pokreće senator Gaylord Nelson, mlađi senator iz Wisconsina, zbog svoje zabrinutosti radi pogoršanja stanja okoliša i to ponajprije zagađenja zraka i vode u Sjedinjenim Državama.

Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 milijuna Amerikanaca, 10% tadašnje populacije Sjedinjenih Država – na izlazak na ulice i u parkove kako bi demonstrirali protiv utjecaja 150 godina industrijskog razvoja koji je ostavio velike posljedice na okoliš i na ljudsko zdravlje.

Od 1990. godine Dan planeta Zemlje postao je globalni, mobilizirajući pokret u 141 zemlji podižući probleme okoliša na svjetsku pozornicu.

Početkom novog tisućljeća fokus se prebacio na globalno zagrijavanje i potrebu za čistom energijom u što su se uključile 184 zemlje.

Tijekom desetljeća mreža Dana planeta Zemlje dovela je stotine milijuna ljudi u ekološki pokret, stvarajući mogućnost za građanski angažman i volontiranje u 193 zemlje u svijetu.

Tako je 2016. godine tema bila “Drveće na Zemlji” pa je upravo na Dan planeta Zemlje te godine potpisana Pariška konvencija o potrebi borbe protiv klimatskih promjena.

2018. godine tema je bila zagađenje plastikom, 2020. godine obilježena je 50. godišnjica Dana Zemlje, a teme o očuvanju okoliša nikada nisu bile bitnije.

Događaji koji se održavaju širom svijeta na Dan planeta Zemlje potpora su zaštiti okoliša čime se nastoji ujediniti i osvijestiti ljude iz svih dijelova svijeta na važnost ekoloških tema i pitanja, kao što su zagađenje, sukobi, siromaštvo i ratovi.

Kampanje povezane s Danom planeta Zemlje ističu potrebu za stvaranjem zelenih gradova i pošumljavanje, svjesnosti o klimatskim promjenama koje diljem svijeta izazivaju prirodne katastrofe s velikim utjecajem na ljude, floru i faunu, o utjecaju i posljedicama porasta razine mora, izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta, zakiseljavanju oceana.

Uslijed pandemije koronavirusa vidjeli smo kako se Zemlja može brzo regenerirati ako samo malo usporimo, prilagodimo naše djelovanje.

Prethodni članakEmina kocke
Sljedeći članakOdržan sastanak s predstavnicima Udruge proizvođača paškog sira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.