Svježi plod dinje sadržava 87 posto vode,12,4 posto ugljikohidrata, 330 mg/100g ploda, 10 mg/100 g ploda. Od vitamina, dinja najviše sadržava vitamina C – 39 mg, betakarotena 1, 75 mg/100 g ploda, teniacina 0,6 mg. Dinja osim toga i potiče na mokrenje. .
Uvjeti proizvodnje dinje
Temperaturni uvjeti
Dinja ima povećane zahtjeve za temperaturom. Posijano sjeme počinje klijati na oko 15° C, a optimalna je temperatura nicanja, rasta i oblikovanja plodova dosta visoka i kreće se oko 25° C. .
Svjetlosni uvjeti za proizvodnju dinje
Dinja zahtijeva intezivnu svjetlost, inače opadaju cvjetovi. Zbog toga dinju ne treba sijati i uzgajati u sjeni zgrada i visokog drveća. .
Vlažnost tla
Od trenutka zametanja plodova, dinja ne smije ostati bez vlage tla, koja treba iznositi oko 80 posto, a zraka 65 – 70 posto. .
Izbor tla
Dinja vrlo dobro uspijevana novonastalim tlima, duboko izoranim ledinama i lucerištima. Uz ovako izabrano tlo valja birati (ako je tomoguće) topla, plodna i strukturna tla spH-reakcijom 5,5 – 7,5. Na teškim i vlažnim tlima plodovi dinje postaju i ostaju neukusnima. .
Obrada tla za proizvodnju dinje
Obavlja se u jesensko-zimskom oranju na dubinu 30 cm. Tada se obavlja i osnovna gnojidba. Priprema za sjetvu ili sadnju prevodi se u proljeće,ovisno o vremenu i rokovima sjetve ili sadnje.
Gnojidba tla
Svako tlo za proizvodnju dinja treba gnojiti jednim od brojnih organskih gnojiva, što je u gnojidbi prvi zahtjev ove kulture. Ako nema stajskog gnoja, ili ga nema dovoljno,obvezno se rabi organsko (tvorničko) granulirano gnojivo tipa SIFORGA ili FERTOR. Pakirana su u vreće po 25 kg.Pri gnojidbi tla rasipa se 0,10 – 0,25kg/m2, ovisno o vrsti gnoja i plodnosti tla. U tlo se unose u dva oblika (a mogu i tri), i to u pripremi tla za sjetvu ili sadnju, te u tijeku vegetacije, kad se nakon rasipanja po površini tla morao baviti natapanje ili čekati kišu. Zbog uštede gnojiva, gnojiti se može u brazde ili kućice, neposredno prije sjetve.
Tlo za proizvodnju dinja treba gnojitii mineralnim NPK-gnojivima, i to za hektar: dušika (N) 80 kg, fosfora (P2O5) 90 kg, kalija (K2O) do 100 kg. Količina kalija u tlu treba biti uvijek najveća, jer je poznato da je dinja kaliofilna vrsta povrća.Gnojiva za proizvodnju dinje najbolje je dodavati u tri navrata. Tako se prva trećina NPK 7-20-30 dodaje tlu u osnovnoj gnojidbi tla, druga trećina u pripremi, a treća trećina u vegetaciji u obliku dvaju prihranjivanja. Prvo prihranjivanje obavlja se u stadiju 3 – 4 pravalista, a drugo odmah nakon zametanja plodova. Dinja vrlo dobro reagira na lisno-folijalno gnojivo s tekućim gnojivom,a obično se rabi Vuksal ili Fertina-P.
Načini proizvodnje dinje
Dinja se proizvodi izravnom sjetvom sjemena ili iz prijesadnica uzgojenih u zaštićenu prostoru, kad je planirana rana proizvodnja visoko cijenjenih plodova od najvalitetnijih hibridnih kultivara. Dinja se proizvodi ručno ili strojnom sjetvom sjemena u redove ili kućice. Pri sjetvi u redove, razmak je 150 x 40 do 45 cm.Ručna sjetva obavlja se najćešće u kućice. Mogu biti tople, ako se naprave dubine 20 – 40 cm, a isto tako i širine,pa se u njih postavi svježi stajnjak. U kućice se posiju 2 – 3 sjemenke, na dubinu 4 – 5 cm.
