Zelena krmiva
Zelena hrana najviše se rabi u hranidbi kunića tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, kad je imamo u izobilju. Tu spadaju livadne trave, djeteline, mahunarke, stočni kelj, povrtno bilje, zelene grančice i različite vrste korova. Takva hrana je lako probavljiva, bogata bjelančevinama, vitaminima i mineralima, te vodom (do 90 posto). Zbog toga se posebice preporučuje rasplodnim grlima i onima u razvoju, a u ograničenim količinama daje kunićima u tovu. Kod njih postoji opasnost da zbog uzimanja ukusnije zelene hrane, ne uzimaju dovoljno koncentrirane koja je nužna za dobivanje željenog prirasta.
Najkvalitetnije livadne trave one su sa sijanih livada ,jer sadržavaju različite biljne vrste. S druge strane treba izbjegavati uporabu trava s vlažnih područja (zbog manje koncentracije hranjivih tvari, poglavito mineralnih), te onih s livada smještenih uz ceste (zbog prašine, onečišćenosti ispušnim plinovima, ili onečišćenja izmetom pasa ili mačaka koji može sadržavati uzročnike bolesti). Isto tako, trava ne smije biti tretirana pesticidima ili nekim drugim otrovima. Optimalni omjer hranjivih tvari u travi je na početku cvatnje, kada imamo veliku koncentraciju bjelančevina i ugljikohidrata, a malu celuloze. Kosidbu trebamo obaviti u večernjim satima, jer se tijekom dana i pod utjecajem sunčeve svjetlosti hranjivi sastojci nakupljaju u lišću, dok se noću spuštaju u korijen biljke. Nakon kosidbe moramo je rasprostrijeti na zraku, a nikako ostaviti u hrpi da se ne upari i ne dovede do probavnih poremećaja. Pokošenu travu treba za prehranu kunića upotrijebiti u roku jednog dana. Dulje stajanje je nepoželjno. Prije hranidbe travom kunićima je dobro dati malo sijena, zatim vode i tek onda obrok trave. Na taj način spriječit ćemo halapljivo uzimanje trave, prejedanje i posljedične probavne tegobe.
U prehrani kunića najviše se koriste crvena djetelina i lucerna. Kod hranidbe djetelinom moramo biti oprezni. Prejedanje mladom djetelinom može izazvati teške probavne tegobe, proljeve, nadam i uginuće. Promjene se javljaju kod svih dobnih kategorija, no, najizrazitije su kod mladih životinja. Ako je mlada djetelina bila i rosna simptomi će se brže razviti i bit će još snažniji i opasniji po život kunića. Isto tako niti ona ne smije biti uparena ili pljesniva. Najbolje je prilikom hranidbe djetelinu pomiješati s travom ili ju pak i sijati kao travno-djetelinsku smjesu na umjetnim livadama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBiološko suzbijanje lisnih uši
Sljedeći članakBolesti rajčice u zaštićenu uzgoju
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.