Tri najznačajnije vrste parazitskih osica za biološku kontrolu lisnih uši su Aphidius colemani, Aphidius ervi i Aphelinus abdominalis. Ženke ovih parazitskih osica odlože svoje jaje u lisnu uš, nakon čega iz jaja izlazi ličinka osice koja se hrani unutar lisne uši. Kada završi svoj razvoj, odrasla parazitska osica izlazi iz svog uginulog domaćina kroz okrugli otvor na leđnoj strani lisne uši. Zbog parazitacije lisna uš nabubri, promijeni boju i postaje poput papira -”mumija”. Ako je lisna uš parazitirana od parazitskih osica vrste Aphidius colemani ili Aphidius ervi, tada ona mijenja boju u žutosmeđu, a ako je parazitirana od vrste Aphelinus abdominalis, onda postaje crna. ”Mumije” parazitiranih lisnih uši vrlo se lako mogu uočiti u nasadu, što omogućava procjenu uspješnosti parazitacije. Parazitske osice Aphidius colemani iAphidius ervi vrlo su slične. Sitni su crni insekti, tankog tijela sa smeđim nogama i dugim ticalima. Dužina tijela kod vrste Aphidius colemani je oko 2 mm, a parazitska osica Aphidius ervi dvostruko je veća. Razlika u veličini je povezana s vrstama lisnih uši koje ove parazitske osice parazitiraju. Vrsta Aphidius colemani parazitira zelenu breskvinu lisnu uš, pamukovu lisnu uš i duhanovu lisnu uš, a parazitska osica Aphidius ervi parazitira vrste većih lisnih uši – mlječikinu lisnu uš i krumpirovu lisnu uš. Stoga, ovisno o vrsti lisne uši koja je prisutna u nasadu, odabire se i odgovarajuća vrsta parazitske osice za njezino biološko suzbijanje. Parazitska osica vrste Aphelinus abdominalis crne je boje sa žutim stražnjim dijelom tijela, dužine oko 3 mm iza razliku od prethodnih dviju vrsta ima kratke noge i ticala i slabiji je letač. Zbog toga, ženka ove osice traži lisne uši u koje će odložiti svoja jaja hodajući po listu. Parazitska osica Aphelinus abdominalis kao i vrsta Aphidius ervi parazitira vrste većih lisnih uši (mlječikina i krumpirova lisna uš).
Suzbijanje započeti na početku napada
Biološko suzbijanje lisnih uši potrebno je zbog njihova brzog razmnožavanja započeti na početku napada. Parazitske osice treba ispustiti u nasad kod prve pojave lisnih uši na žutim ljepljivim pločama ili na biljkama. Tada je obično dovoljna jedna introdukcija neke od navedenih vrsta parazitskih osica u količini od oko 0,15 osica/m2. Međutim, ako se pravodobno ne izvrši prva introdukcija, tada se broj potrebnih tjednih ponovljenih ispuštanja povećava, a također raste i potreban broj parazitskih osica po četvornom metru.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBrzo formiranje travnjaka
Sljedeći članakNajznačajnija krmiva u hranidbi kunića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.