Klobuk je u mladosti okruglasto ispupčen. Neki primjerci su tanjurasto udubljeni, a stariji na sredini s udubljenjem, iskrivljenim i vijugavim. Rub klobuka je oblo dugo podvrnut, starenjem postaje vijugavim. Kožica je suha, bez sjaja, ponekad kao zamagljena, iako je glatka, no nije ljepljiva ni sluzava. Mladi primjerci, pokriveni mahovinom, lišćem ili iglicama, posve su bijele boje, starenjem se probijaju na sunce i od svjetlosti postaju sve tamnijima: sivi, čađavosmeđi i gotovo crni, ponekad s plavičastom primjesom, a na kraju klobuk postaje crn. Klobuk naraste 4 – 12 cm širok, dosta je mesnat. Listići se doimaju voštano, nisu ni zbijeni, ponekad i jako udaljeni, te se između njih stvaraju poprečne žilice – mostići, udaljenost je do 3 mm, spuštaju se manje-više niz stručak, nježno su meki poput voska, različitih dužina. Listići su bijeli ili sivkasti, a gledajući odozdo mogu poprimiti i plavičasti odsjaj. Stariji posive, bar na oštrici i donjoj polovici, propadanjem poprimaju boju plijesni. Stručak naraste 4 – 9 cm visok i 1,5 – 3 cm širok, često je zavinut i nagore širi, pun, neki su primjerci ravni, pravilno valjkasti, svilenkaste površine, kod starijih vidljiva su uzdužna vlakna i brazde. Boja stručka je najprije bijela, sivkasta ili smeđasta u donjem dijelu, a prema gore kao da je prekriven injem. Meso je vrlo sočno, jedro i meko, debelo i bijele boje, a pod kožicom i u kori stručka i sivo prožeto. Okus blag, miris slab, neodrediv (miris uvele ruže). Raste početkom godine, prethodi čak i ranim smrčcima, a ponekad ni sav snijeg nije otopio, nego tvori ponegdje bijele otočiće. Raste kraj hrastova, pitomih kestena, bukve, jele, borova, najviše u planinskim predjelima, a možemo je naći i u miješanim šumama i u nižim predjelima. Skriva se pod različitim pokrovom (mahovina, lišće, iglice, sipina i pod kamenjem). Često se potpuno razvija pod zemljom ili mahovinom. Ožujka je JESTIVA gljiva odlične kakvoće, jedna je od najboljih jestivih gjiva, dosta je izdašna, sočna, topi se u ustima, a možemo je pripremiti na razne načine, kao juhu, gulaš, pirjati, pohati, roštilj ali i kao omlet.
Baby beef s ožujkama
Potrebno:
40 dag ožujki, 4 odreska baby beefa, 80 dag maslaca, 1 žlica brašna, sok od jednog limuna, malo peršina, majčina dušica i mažuran, 1 glavica luka, 1 žličica ružmarina, 1 žličica celera, 1 žličica vegete, sol i papar
Postupak: Odreske posoliti, popapriti i natrljati ružmarinom s obiju strana pa ostaviti da malo odstoji. Usitnjene ožujku, i stručke, poprskati limunovim sokom. Na malo zagrijane masnoće staviti sitno sjeckani luk da malo porumeni, dodati ostale začine i pirjati pet minuta. Dodati gljive i pirjati još osam minuta, posipati žlicom brašna, a kad porumeni zaliti čašom vode. Dodati preostali ružmarin, vegetu, sol i papar, te kuhati deset minuta. Odreske pržiti na vrelom margarinu s obiju strana. Kad lijepo porumene, stavljati ih na pladanj i pored njih složiti pripremljene gljive. Poslužiti toplo uz kvalitetno crno vino.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakDobri i loši susjedi
Sljedeći članakUzgoj gljive bukovače na supstratu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.