Razmaci između tretiranja Opažanja
Uvjeti za razvoj bolesti, slabi do srednji Uvjeti za bolest visoki do vrlo visoki
Fungicidi površinskog djelovanja (kontaktni fungicidi)
1 Sredstva na osnovikaptana (Captan i dr.), folpeta (Folpan i dr.), mankozeba (Dithane i dr) metirama (Polyram i dr.), propineba (Antracol i dr.) bakrenih soli: sulfat (modra galica), oksid (nordox),hidroksid (Champion), hidroksid-Ca klorid (Cuprablau) i dr. maksimalno 10 dana, prskanja prilagoditi u ovisnosti o kišama i porastu vinove loze Ponoviti tretiranje ako padne kiša veća od 20-25 litara na četvorni metar. Ako je potrebno, u periodu jakog porasta loze, smanjiti razmake između prskanja. Ove aktivne tvari nisu podložne pojavi otporne plamenjače.
„Penetranti“
2 Sredstva na osnovi cimoksanila + kontaktni fungicidi (Antracol combi, Aviso, Curzate, Eclair, Equation) 10-12 dana 10 dana maksimalno kod visokog rizika, 6-8 dana ako su uvjeti jako povoljni Otpornost na cimoksanil u francuskim vinogradima prisutna je već više godina i vjerojatno se djelotvornost pripravaka na osnovi cimoksanila oslanja na vrste i količine pridruženih kontaktnih fungicida. Zaštita od plamenjače se ne smije oslanjati jedino na sredstva koja sadrže cimoksanil.
3 Sredstva na osnovi CAAdimetomorf+ kontaktni fungicidi(Acrobat, Forum)-iprovalikarb+ kontaktni fungicid (Melody Duo) –mandopropamid+ kontaktni fungicid (Revus MZ, Pergado) –bentiavalikarb + mankozeb 10-14 dana, ovisno o sredstvu i stadiju vinove loze 10 dana maksimalno Otporna plamenjača na ova sredstva utvrđena je u većini francuskih vinogorja. Tamo gdje je otpornost jako prisutna, djelotvornost ovih sredstava vezana je neposredno uz prirodu i dozaciju pridruženog kontaktnog fungicida. Ograničenje na 3 tretiranja u sezoni (zajedno za sve četiri aktivne tvari), treba dosljedno poštivati.
4 Sredstva na osnovi zoksamida + kontaktni fungicid (Electis) 10-12 dana 10 dana maksimalno Do danas nije otkrivena nikakva otpornost na plamenjaču. Dozvoljena su 3 tretiranja u sezoni.
Fungicidi na osnovi Qol (strobilurini)
5 azoksistrobin, famaksadon ili piraklostrobin + kontaktni fungicid(+ cimoksanil) Raširena otpornost jako smanjuje njihovu vrijednost u zaštiti od plamenjače. Djelotvornost pripravaka na osnovi strobilurina je često isključivo vezana uz prirodu i dozacije pridruženog fungicida.
fenamidon + fosetil Al Ne preporučuje se.
„Sistemici“
6 Sredstva na osnovi fosetil-Al + kontaktni fungicid(+ cimoksanil) Mikal,Aliette,Winner,Rival, Verita, Attila, Alonso, Avi) 14 dana 10 – (12) dana Do danas nije utvrđena nikakva pojava otpornosti. Njihovo djelovanje je optimalno ako se koriste u periodu aktivnog rasta loze. Bez posebnih ograničenja, osim što treba poštivati opće principe u zaštiti od plamenjače.
7 Sredstva na osnovi anilidabenalaksil + kotaktni fungicid (Galben, Baldo) -benalaksil-M + kontaktni fungicid –mefenoksam + kontaktni fungicid (Ridomil gold, Matador gold) 10-14 dana 10-(12) dana Otpornost na anilide prisutna je u svim francuskim vinogorjima. U takvim okolnostima vrijednost ove kemijske grupe za zaštitu od plamenjače je ograničena i djelotvornost ovih sredstava je često neposredno vezana uz vrstu i dozaciju pridruženog kontaktnog fungicida. Ova sredstva treba ograničeno koristiti (najviše 1-2 puta u sezoni)! U vinogradima gdje se plamenjača javila u jačoj mjeri i u loznim rasadnicima zabranjeno ih je koristiti.
Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.