Prema Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05) i Pravilniku o postupku registracije SZB (NN 57/2007) i drugim pratećim propisima registriraju se SZB po novim pravilima usklađenim s onima iz EU. Prema tom propisu obavlja se ocjena u šest područja, toksikologija, ekotoksikologija, ostaci SZB, ponašanje u okolišu, fizikalno kemijska svojstva SZB i učinkovitost temeljem dokumentacije koje su dostavili proizvođači ili njihovi zastupnici. Zakon o sredstvima za zaštitu bilja prilagođen je adekvatnom propisu EU, tj. Direktivi 91/414, primjenjuje se od 1. sijčnja 2007. Taj zakon donosi velike promjene kod registracije SZB i zabranu primjene mnogo aktivnih tvari i još više njihovih pripravaka.
Posljednjih je godina donesen niz zakon skih propisa u cilju usklađivanja sa standardima EU, a među njima ističemo i Popis aktivnih tvari dopuštenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u RH (NN 13/2009.). Tako je za mnoge aktivne tvari, tj. njihove pripravke prestala vrijediti dozvola za promet koju je izdalo “Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja” (prije Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva), a s tim u svezi njihova distribucija i najvažnije njihova primjena. Moramo naglasiti da ti pripravci mogu biti u prometu prema rješenjima do potrošnje njihovih zaliha ili najdulje 18 mjeseci od donošenja rješenja.
Nizu pripravaka isteklo je vrijeme dopuštene primjene s 1. siječnjem 2009. g., a njihov popis prikazat ćemo za informaciju čitateljima Gospodarskog lista tabelarno u idućem brojua.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.