Podrijetlom iz Paragvaja, stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji, Kini i u manjoj mjeri u drugim dijelovima svijeta. Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani – indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Nažalost, trebalo je proći osamdesetak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka.

Posušeno lišće stevije oko 40 puta je slađe od šećera. Listovi stevije sa državaju osam različitih glikozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o na činu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postotcima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”.

Stevija- mogućnosti uporabe

Prema novijim svjetskim istraživanjima, stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

– u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 oC
– salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd.
– juhama, umacima, raznim pre djelima
– u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera, jer ne fermentira

Ljekovito djelovanje- stevija

– odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina)
– posušeno lišće stevije može se koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaa, voćnim sokovima i ostalim pićima
– osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i igra važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu
– redovitim korištenjem stevije pospješu je se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL- -a) i razina glukoze u krvi
– stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0
– učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu
– poboljšava funkcija miokarda
– stevija djeluje antiseptički, antialergijski i antimikrobno (zbog antimikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje)
– jača regeneracijske procese u organizmu
– neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide)
– usklađuje rad endokrinih žlijezda
– stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu
– ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože)
– korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju itd.

Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je od 3 do 5 mg/kg/tt (tjelesne težine). Ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom lišću.

Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.