Gavez (Symphytum officinale) zeljasta je biljka koja naraste do 80 cm visine. Stabljika je iznutra šuplja i razgranata. Listovi su jajasti, posuti dlačicama. Cvjetovi su ljubičaste do ružičaste boje, razvijaju se na vrhu stabljike i oblikuju viseći cvat. Jako razvijen mesnati korijen, raste horizontalno ili postrance i do 60 cm duboko. Korijen je izvana crne, a iznutra bijele boje. Cvate od svibnja do srpnja.

Najviše se koristi korijen koji se vadi u jesen ili u rano proljeće. Korijen se očisti, izreže na štapiće ili kockice i suši na toplom i prozračnom mjestu. Suhi korijen sprema se u dobro zatvorenu ambalažu. Svjež korijen koristi se pripremu tinktura, masti i ulja. Korijen gaveza riznica je aktivnih tvari. Gavez sadrži 18 aminokiselina od mogućih 20. Od minerala sadrži kalcij, kalij, fosfor, željezo, magnezij, sumpor, bakar, cink, selen i germanij. Od vitamina gavez sadrži vitamine A, C i kompleks vitamina B. Posebno su zanimljivi kolin i vitamin B12. Kolin je lipotropik (pretvara masti i kolesterol u emulziju) dok je vitamin B12 izrazito životinjskog porijekla. U cijelom biljnom svijetu postoje samo dvije biljke koje sadrže vitamin B12 a gavez je jedna od njih. Gavez sadrži alantoin, auksin, sluzi, triterpenoid, tanin, ružmarinsku kiselinu, steroidni saponin, inulin i pirozlizidinski alkaloid. Gavez – ljekovit i koristan Alantoin je glavna aktivna tvar gaveza. Ova organska tvar ima snažno keratoličko i adstrigentno djelovanje. Alantoin stimulira proces razmjene tvari u potkožnom tkivu i potiče stanični rast, potiče rast stanica u kostima i vezivnom tkivu. Zahvaljujući alantoinu gavez se koristi kod prijeloma, iščašenja, bolnih zglobova, rana, čireva, oteklina, reume i gihta. Osim toga, alantoin ima jako protuupalno djelovanje. Gavez je biljka koja sadrži najviše alantoina, 1 do 2%. Auksin je navažniji biljni hormon i on potiče alantoin u stvaranju novih stanica. Ružmarinska kiselina i steroidni saponini djeluju kod upalnih procesa sluzi umirujuće. Inulin pomaže kod psorijaze i ekcema. Pirozlizidinski alkaloidi pronađeni su u tragovima u listu i cvijetu gaveza. Oni imaju štetno djelovanje na jetru pa se zbog sigurnosti ne preporučuje uzimanje pripravaka na bazi lista ili cvijeta oralno. Američka agencija FDA i njemačka komisija “E” ocijenile su potpuno sigurno korištenje gaveza u obliku krema, gelova, prašaka i tinktura preko kože a na bazi korijena.

Pripravci na bazi gaveza

Mljevenjem suhog korijena dobije se prašak koji se koristi za posipanje rana. Tinktura se radi na način da se 200 g korijena moči u litri 70%-tnog alkohola mjesec dana nakon čega se procijedi. Mast se koristi kod osipa, rana, posjekotina i hemeroida, a priprema se na način da se 100 g naribanog korijena stavi u 100 g rastopljene svinjske masti i prži nekoliko minuta dok ne nastane rastvorena kaša. Nakon toga smjesa se ohladi i procijedi kroz krpu ili cjedilo. Pripravci na bazi gaveza pomažu kod bolnih i otečenih zglobova, gihta, reumatoidnog artritisa, psorijaze, lišajeva, dermatitisa, proširenih vena, hemeroida, izraslina na koži, uboda insekata, opeklina…Iako neki izvori navode kako se mladi listovi mogu koristiti za juhe, variva i salate, zbog njegove hepatoskičnosti (škodljiv je za jetru) nije uputno koristiti ga za jelo. Također nije uputno suhe listove i cvjetove koristiti za čaj. Spomenimo na kraju da gavez možemo koristiti kao gnojivo. Gnojivo se napravi tako da se 1 kg svježeg, nasjeckanog gaveza potopi u 10 l vode. Nakon nekoliko dana, kada se prestane pjeniti, tekućina će postati smeđa i ima jak miris na stajnjak. Koristi se tako da se 1 l ove juhe miješa sa 10 l vode. Ovim gnojivom možemo gnojiti biljke jednom tjedno. Ova juha osobito je dobra za gnojenje rajčica. Narezanim listovima i stabljikama možemo malčirati tlo oko biljaka

Toksičnost: Gavez je hepatotoksičan, tj škodljiv za jetru.

Kontraindikacije: Osobe s osjetljivom jetrom ne bi smjele uzimati gavez ni u kojem obliku, kao ni trudnice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDodavanje željeza odojcima
Sljedeći članakExotic King prezentacije u Požegi i Osijeku
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.