U tržnom uzgoju reznica pelarnogija posljednjih godina proizvođaći mjere biljne higijene i kemijsko suzbijanje usmjeravaju protiv bakterijskog venuća, štitastih moljaca te “mekokožnih grinja”.
Bakterijska pjegavost i palež (Xanthononas campestris pv. pelargonii) potencijalno je najopasniji patološki poremećaj pelargonija, jer izravnim mjerama kemijske zaštite ne postižemo visoki postotak djelotvornosti. Bolest uzrokuje sindrome truleži stabljike, venuća i pjegavosti lišća (vidi slike), ali izraz bakterijska palež najbolje odgovara manifestaciji simptoma u našim uzgojnim uvjetima muškatla. Dinamika pojave i izgled simptoma ovise o osjetljivosti vrste i kultivara, uzgojnim uvjetima (temperatura i vlažnost), te potencijalu ili izvoru bolesti. Na primarno zaraženom lišću preko kontaminiranih kapljica vode razvija se pjegavost, prvo vidljiva na naličju, a nakon nekoliko dana na gornjoj strani lišća. Lisne pjege su male, smeđe, promjera 2-3 mm s jasno istaknutim rubovima. Spajanjem pjega nastaju žilama ograničene lisne nekroze (u obliku slova “V”), koje klorotičnim ili žučkastim tkivom prelaze u zdravi dio lista (sličan simptom javlja se kod venuća uzrokovanog Verticillium spp. ). Bakterija se širi iz lisnih pjega u žilno staničje pa inficirano lišće odumire i ostaje visjeti na stabljikama. Kad su biljke sustavno zaražene preko korijena, prve promjene su vidljive venućem donjih listova, uz naknadno propadanje svih nadzemnih organa = “palež” (ovaj simptom se moće zamijeniti s truleži korijena uzrokovane gljivicom Pythium spp. ). Svi kultivari visećih pelargonija (Pelargonium peltatum) vrlo su osjetljivi na bakterijsku palež. Na zaraženu lišću simptomi postaju vidljivi nakon 7 dana pri 27° C, odnosno nakon 21 dan uz 16° C. Temperature zraka manje od 10° C ili veće od 32° C mogu zaustaviti razvoj ove bolesti. Starije biljke manje su osjetljive na sustavnu zarazu i razvoj paleži. Ipak, takve biljke mogu sadržavati bakterije u žilnom staničju, što rezultira infekcijom reznica. Premda se bakterija ne moće održati u zemlji bez biljnih ostataka, moguća je zaraza mladih biljaka preko korijena (bolest se održava do godinu dana u nekompostiranim oboljelim organima). Bakterija se nekoliko mjeseci moće održati na površini lišća kao epifit bez vidljivih znakova. Može također dobro “prezimjeti” na divljim ili kultiviranim višegodišnjim Geranium vrstama. Dobro se prenosi putem kontaminiranog noža za rezanje reznica. Sekundarno se bolest vrlo dobro prenosi štetnicima (“bijelim mušicama”), kapljicama vode pri zalijevanju, kišom, te fizičkim dodirom zaraženog i zdravog lišća. Osnovne mjere biljne higijene za sprječavanje pojave bekterijske paleži muškatla su korištenje zdravih “matičnih” biljaka pri uzgoju reznica, steriliziranog supstrata i posuda.
