Crni sljez

Crni sljez (Malva sylvestris L.) je trajna zelen s dobro razvijenim podzemnim i nadzemnim dijelovima. Korijen je slabo razgranat, mesnat i vretenast. Stabljika naraste i više od metar u visinu, obla je i razgranata, više ili manje dlakava, pri dnu često odrvenjela. Zaokruženi ili bubrežasti listovi stoje na dugim peteljkama i po rubu su razdijeljeni u 5-7 režnjeva. Po 2-4 velika pravilna cvijeta izbijaju iz lisnih pazušaca, a sastavljeni su od pet blijedoružičastih ili ljubičastih latica na kojima se ističu tamnije pruge. Biljka cvate od svibnja do rujna. Plod je spljošteni i okrugli kalavac, koji se raspada na 10 jednosjemenih suhih plodića.

Od najstarijih vremena sljez je služio kao ljekovita biljka i povrće. Mladi listovi u svježem stanju sadržavaju oko 120 mg % C vitamina, 18 mg% karotena, bogati su željezom i kalcijem. Mogu se prirediti kao varivo slično špinatu ili dodati juhama od povrća. Cvjetovi se mogu dodavati miješanim salatama ili koristiti za ukrašavanje mesnih i ribljih jela. Sjemenke su se nekad koristile kao afrodizijak (sredstvo za povečanje spolne moći).

Ljekovitost crnog sljeza

Ljekoviti su korijen, listovi i cvjetovi. Korijen se vadi u proljeće ili jesen, dok se listovi i cvjetovi skupljaju u vrijeme cvatnje. Listovi se beru sa što kraćom peteljkom, i samo ako su potpuno zdravi, tj. nemaju po sebi smeđe mrlje nastale obolijevanjem sljeza od hrđe. Svi dijelovi biljke sadržavaju sluzi, a u listovima se nalaze još i trjeslovine i flavonoidi. Biljne sluzi lokalno djeluju na kožu i sluznicu, te sprječavaju i ublažavaju upale u probavnom traktu (želucu, crijevima). Cijela je biljka bez mirisa, a okus je sluzav. Nakon sušenja listovi poprimaju pomalo neugodan okus na miševe.

Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice suhih, usitnjenih listova i cvjetova preliti sa 2,5 dl hladne vode i ostaviti nekoliko sati uz povremeno miješanje, a zatim procijediti. Prije uporabe napitak se može lagano zagrijati, i ako se pije za tegobe dišnih organa zasladiti medom.
Važno je napomenuti da se zbog sluzi, koje su najvažnija ljekovita tvar ove biljke, čaj priprema hladnim postupkom i da jedino na taj način njegova djelotvornost dolazi do izražaja.

Kod promuklosti se grglja mlaki čaj više puta dnevno. Obloge od čaja koristimo kod upala na koži, suhe kože te svrbeža kože u starosti. U pučkoj medicini crni sljez se koristi za toplu kupelj kod gangrenoznih rana nastalih zbog proširenja vena. Listovi i cvjetovi preliju se kipućom vodom i ostave poklopljeni pola sata. Kupelji se provode tri puta dnevno, a svaki put se priprema svježi oparak.

Prethodni članakViše bolesti zbog ograničenih površina
Sljedeći članakVrste celera i uzgoj prijesadnica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.